Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


04.11.2011.

GIMNAZIJA - ZGRADA IZ DOBA AUSTROUGARSKE UPRAVE



Jedna od prvih zgrada koju je Austro-Ugarsaka sagradila u Gradačcu je ova lijepa građevina, smještena u krugu zidina kule Husein-kapetana Gradaščevića. Izgrađena je krajem 19 stolječa, odnosno 1888. godine, a za vrijeme svog postojanja imala je različite namjene.

U austro-ugarskom periodu služila je za smještaj sreskog suda, poreske uprave i gruntovnice sa katastrom. U podrumskim prostorijama su bile zatvorske ćelije, a sa zadnje strane je kamenim zidovima ograđeno dvorište za zatvorenike.

Ista ili slična namjena bila je i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije.

U novoj jugoslavenskoj državi služi za školske potrebe, a naročito za smještaj Gimnazije. Zato iskoristimo priliku i recimo nešto o nastanku te poznate i cijenjene gradačačke škole.

< Počnimo sa Građanskom školom koja je osnovana za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, između dva svjetska rata, odnosno 1920. godine. Bila je smještena u zgradi na Varoši, u kojoj je nekad sa svojim radom otpočela modna konfekcija “Kula”. Ta zgrada je takođe poticala iz austro-ugarskog doba, ali je porušena i mnogi je se vjerovatno ne sječaju.

Građanska škola se može smatrati pretečom Gimnazije jer je odmah poslije Drugog svjetskog rata, umjesto nje, u istoj zgradi otpočela sa radom Niža realna gimnazija. Trajala je tri godine i u nju su se upisivali učenici poslije završenog četvrtog razreda osnovne škole.

Niža realna gimnazija je kasnije preseljana u zgradu na Gradini, a na inicijativu tadašnje prosvjetne radnice Angele Kunc, koja će postati i njen prvi direktor. Godine 1951. škola prerasta u punu gimnaziju i zove se Državna realna gimnazija. Poslije Angele Kunc na čelu ove škole će biti Fuad Sinanović, čovjek kome Gimnazija duguje zahvalnost za svoj opstanak i uspjeh. Njegovo mjesto će zauzeti Radomir Živanović, prof. historije, da bi poslije njega na čelo ove škole došao njen nekadašnji učenik, potom profesor, pa onda direktor Sejfo Šarić. Kao učenik četvrte generacije ove škole gotovo čitav svoj radni vijek je bio vezan za ovu ustanovu. Poznavalac umjetnosti i života znao je šta i kako da ostavi u nasljeđe mladima. Nažalost, dobar dio njegove literarne zaostavštine još uvijek nije objavljen. Umro je 1994. godine u Tuzli, a pokopan u Gradačcu. Kao direktor Gimnazije jedan period radio je i Ivan Cvitkušić, također nekadašnji učenik ove škole, a potom profesor fizičkog vaspitanja...

No, vratimo se u pedesete godine i recimo da je u to vrijeme zgrada imala samo prizemlje i jedan sprat, pa je 1956. godine odlučeno da se dogradi još jedan sprat. U izvođenju radova nesebično su učestvovali i učenici. Radilo se akcijaški, po kiši i blatu, ali radovi su uspješno završeni i zgrada je dobila izgled kakav ima i danas. U školi su se vremenom opremili kabineti hemije, fizike, biologije i opšte-tehničkog obrazovanja, likovne i muzičke kulture.

U školsku 58/59 godinu škola ulazi sa nazivom "Hasan Kikić", a Kikićeva bista se postavlja u polukružnom dijelu dvorišta ispred škole. Bista je rad vajara Mirka Ostoje, a spomenik zajedno sa bistom otkrio je književnik Ivo Andrić. Iz tog vremena potiče i njegova poznata rečenica „Ovdje se morao roditi pjesnik“ , koju je izrekao na zidinama Gradine odakle je gledao panoramu grada okićenu probeharalim vočnjacima.

Gimnazija se 1974. udružuje sa Školom učenika u privredi, koja je svoje sjedište imala u zgradi poreske uprave na Varoši i tako nastaje Mješoviti srednjoškolski centar "Hasan Kikić". Godine 1978. zajedno se preseljavaju u novu zgradu na lokaciji Vida II - na putu prema Modriči.

Poslije toga, u zgradi na Gradini se otvara osnovna škola "Veljko Vlahović".

Novoizgrađeni Mješoviti centar je bila jedna od najsavremenijih i najopremljenijih škola na prostorima Bosne i Hercegovine. Nastava se izvodila u kabinetima koji su imali sva potrebna i najsavremenija učila. Škola je imala amfiteatar koji je mogao primiti 440 učenika. Biblioteka je imala 17.500 knjiga koje nisu bile samo lektirni naslovi, nego je dio tog fonda bio stručna literatura iz domena različitih nauka. Godine 1983. na prostorima bivše Jugoslavije se sprovodi Šuvarova reforma, te se ukida gimnazijski način obrazovanja, pa tako i gradačačka Gimnazija prestaje sa radom. Tek 1991. godine ponovo se otvara prostor za vraćanje Gimnazije ovom gradu, te ona počinje sa radom 1991/92. školske godine. Na njenom čelu će biti Mustafa Novalić, nekadašnji gradačački gimnazijalac, a potom profesor književnosti u istoj školi.

Nažalost, u toku posljednjeg rata, zgrada i kompletan inventar škole su potpuno uništeni. Nakon toga se nastava u gradačačkoj Gimnaziji odvija ponovo u staroj zgradi, u starom gradskom jezgru, gdje je Gimnazija zapravo prije pedeset godina i počela s radom.

Godine 2005. godine prelazi u novu zgradu, u blizini autobuske stanice, s lijeve strane puta za Šamac.

Stara zgrada na Gradini je napuštena i čekajuči svoju novu namjenu polako umire. Neka ovo bude moj mali doprinos da ovu lijepu znamentost našeg grada otrgnemo od zaborava, a naročito od umiranja.

O znamenitostima Gradačca možete više pročitati ako kliknete na BLOG ”.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 11/2011 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića
138. Ko je bio Prof.dr.sc.Mustafa Imamović







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
452838

Powered by Blogger.ba