Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


22.03.2012.

GRADAČAC U VREMENU KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

Pisati o znamenitostima Gradačca ponekad iziskuje i osvrt na historijske činjenice o povezivanju jednog ili više naroda u teritorijalno-političke cjeline koje su se kroz ralzličite periode različito i nazivale. ( države, kneževine, despotstva, banovine, kraljevine, carstva..). Do sada smo pisali o teritoriji Gradačca u predhistorijskom periodu, odnosno za vrijeme Rimskog carstva, zatim u vrijeme Srednjeg vijeka kad je Bosna bila samostalna država, te u vrijeme Osmanlijskog i Austrougarskog carstva. Na redu je doba kad je Gradačac zejedno sa Bosnom i Hercegovinom ušao u državnu zajednicu nazvanom Kraljevina Jugoslavija. Da bi pisali o znamenitostima Gradačca iz ovog perioda, mislim da je ipak potrebno reći nešto više o stvaranju Kraljevine Jugoslavije. Počnimo to ovako: Ideja za stvaranje jugoslavenske države, u kojoj bi zajednički živjeli Južni Slaveni, mnogo je starija od same jugoslavenske države. Ideja je nastala krajem 19. stoljeća, prvo u Hrvatskoj kao Ilirski pokret, a kasnije se proširila kao jugoslavenska ideja. U prvoj deceniji 20. stoljeća, ta ideja se ozbiljno razvija i u Srbiji kao aktivnost za oslobađanje i ujedinjenje svih „srpskih zemalja“(navodni znaci su opaska pisca ovih redova). U tom historijskom periodu bili su sazreli svi uslovi za raspad Austrougarskog carstva, čiji kraj počinje izbijanjem Prvog svjetskog rata. Još u toku rata, odnosno 1915. godine u Parizu se formira jedan Jugoslovenski odbor u kojeg ulaze predstavnici iz Hrvatske, Slovenije i BiH. To znači da je ovaj odbor obuhvatao predstavnike zemalja koje su bile u sastavu Austrougarskog carstva. Na čelu odbora je bio dr. Ante Trumbić iz Hrvatske. Kao pregovarać s druge strane je bila Vlada Srbije u čijem sastavu se tada nalazila i Makedonija. Predsjednik srpke vlade je bio Nikola Pašić. Konkretni pregovori o uređenju buduće države vođeni su u dva navrata - na Krfu 1917. godine i u Ženevi 1918. godine. Pošto je raspad Austrougarskog carstva bio evidentan, Sabor Hrvatske 29.10.1918. godine donosi odluku da prekine sve državno-pravne veze sa Austrijom i Ugarskom, kojim činom se de fakto uspostavlja nova država sa imenom Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Naime, Istog dana se formira Narodno vijeće SHS, na čijem čelu je bio slovenački političar Anton Korošec. Potrpredsjednici vijeća su bili Svetozar Pribičević i dr. Ante Pavelić (zubar iz Zagreba, kojeg ne treba miješati sa budućim vođom ustaškog pokreta). U tu novoformiranu državu SHS ušle su sljedece teritorije: 1.Teritorije Hrvatske, zajedno sa Dalmacijom, 2.Teritorija Slovenije, odnosno veći dio njene teritorije koja se zvala Kranjska, zatim manij dio Koruške i južni dio Štajerske, i 3. Bosna i Hercegovina. Koja nepravda prema Bošnjacima. Formira se nova država u koju se smješta i BiH, bez pominjanja njenog najmnogobrojnijeg naroda u naslovu te države. Krivicu snose i sami Bošnjaci jer se nisu nacionalno opredjeljivali. Jednostavno su bili muslimani, a to je vjerska odrednica naroda čija religija je Islam. No, šta je bilo, bilo je, ali još jednom obratite pažnju. Ovo je država SHS - Slovenaca, Hrvata i Srba koji su bili u Austrougarskom carstvu. Tek sada predstoji formiranje države koja će se zvati Kraljevina SHS, ali sada kao država s prvim imenom Srba, pa onda Hrvata i na kraju Slovenaca. U ovoj državi će se, pored Slovenije, Hrvatske i BiH, nalaziti Kraljevina Srbija sa Makedonijom i Kosovom, zatim Kraljevina Crna Gora i Vojvodina koja je do tada bila sastavni dio Mađarske. Pogledajte sad nepravdu koja se odvijala i na ovoj strani. Nigdje se ne pominju Makedonci niti Crnogorci. Njihov nacionalni identitet je ignorisan, a oni su jednostavno smatrani Srbima. No, da vidimo kao je dalje teklo stvaranje države sa imenom Kraljevina SHS: Kao prvo istaknimo da je situacija u novostvorenoj državi Slovenaca, Hrvata i Srba bila izuzetno teška usljed agrarnih i drugih revolucionarnih nemira, te prodora italijanske vojske u Istru, Rijeku, dijelove Slovenije i Dalmacije. Novostvorena država nije raspolagala ni sa kakvom značajnijom oružanom silom da bi sve to mogla spriječiti. Zato je sa raznih strana požurivano njeno ujedinjenje sa Kraljevinom Srbijom. U takvoj situaciji Narodno vijeće novostvorene države Slovenaca, Hrvata i Srba, poslije dugih rasprava, izabralo je 24.11.1018. godine u Zagrebu, odbor od 28 lica, sa zadatkom da, u sporazumu sa vladom Kraljevine Srbije, bez odugovlačenja provede, organizaciju jedinstvene države. U međuvremenu, Velika narodna skupština Vojvodine, održana u Novom Sadu 25.11.1918. godine, proglasila je direktno ujedinjenje Vojvodine sa Kraljevinom Srbijom. Dan kasnije, istu odluku donijela je na skupu u Podgorici crnogorska Velika narodna skupština. U toj je situaciji delegacija Slovenaca, Hrvata i Srba otputovala u Beograd radi pregovora o ujedinjenju. Među 28 članova delegacije koju je predvodio Podpresjednik narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba dr. Ante Pavelic (zubar), bilo je i šest predstavnika iz BiH. Mada su bili u teškoj situaciji, članovi delegacije su stajali pri upustvima koja su imali, a to je da se buduća država uredi na federalnom principu. Tokom pregovora delegacija je od toga morala odustati. Suočavajući se sa velikim pritiskom, morala je izmijeniti svoj prijedlog. Ustvari ova delegacija je 1. 12. 1918. godine umjesto novog prijedloga, podnijela jednu tzv. “ adresu “ regentu Aleksandru Karadjorđeviću, kojom ga poziva da u ime kralja Petra preuzme vlast u čitavoj državi. Regent je na to proglasio ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. I da ne ulazimo dublje u probleme koji su se pojavljivali u novoproglašenoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, recimo još samo to da je, Kralj Aleksandar karađorđević, zakonom od 3.10.1929. godine promijenio naziv države u Kraljevinu Jugoslaviju. Od tog dana se i ime Jugoslavija po prvi put službeno pojavljuje na međunarodnoj sceni. Formiranjem nove države moralo je doći i do smjene administrativno upravnog aparata. To nije moglo biti preko noći već se taj proces odvijao tokom 1918. i 1919. godine. U Gradačcu je bio kotarski predstojnik (sreski načelnik) Julius Bitto iz Austrije. Smjena je izvršena 11.12.1918.godine kada je Julius Bitto predao dužnost novom kotarskom predstojniku Vladimiru Stojiću. Za Gradačac počinje jedno novo vremnsko razdoblje koje će mo mi pratiti sa ciljem osvrta na njegove znamenitosti, što i jeste glavna tema pisca ovih redova.
Tekst napisao, Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 03/2012 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
25262728293031

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
442475

Powered by Blogger.ba