Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


20.09.2012.

RODNA KUĆA KNJIŽEVNIKA AHMEDA MURADBEGOVIĆA

Gledajući u preklopljene kazaljke mog zidnog sata razmišljam kako se svake noći i u meni preklapaju dva vremena, prošlo i ovo sadašnje. I dok ispijam gutljaje svježe skuhane kahve, osjećam kako se u meni bude sjećanja na nekad najljepšu kuću u gradačačkom naselju zvanom Bukva. U tim sjećanjima pronalazim novu priču koju sa vama želim podijeliti. Krenimo ovako: U neposrednoj blizini džamije Bukvare, svoju porodičnu kuću sagradio je Hilmi-beg Muradbegović, otac prvog značajnijeg gradačačkog književnika, Ahmeda Muradbegovića. Inaće, Muradbegovići su begovska porodica porijeklom iz Tuzle od kojih su se neki naselili i na područje Brčkog. Hilmi-beg je sa svojom majkom Hatidžom, doselio u Gradačac iz Cerika, gdje su imali veliko imanje. Hatidžino djevojačko prezime je Gradaščević i bila je rođena sestra Reuf-bega Gradaščevića, poznatog po izgradnji Begove džamije u Gradačcu. Hilmi-beg se dva puta ženio. žena mu se zvala Alema Ibreljić. Izrodili su četvero djece: Hasiba, Ahmeda, Huseina i Muniru. Od njih četvero najpoznatiji je književnik Ahmed Muratbegović. Drugi puta Hilmi-beg se oženio sa Hasibom Ćosić, sa kojom je imao troje djece: Midhata, Dževada i Nefisu. Midhat je bio poznata ličnost u bivšoj Jugoslaviji. Prvoborac u NOB-i i ambasador Jugoslavije u nekoliko zemalja. Nije mi poznato ko je od Muradbegovoća naslijedio kuću o kojoj pišemo, ali po svoj prilici to je bio sin Midhat. Bilo kako bilo nasljednici su kuću prodali Zrinki Bjelogrlic koja je tada radila pri službama skupštine općine i živjela u Gradačcu do 1979. godine. Tada je ona mijenjala ovu kuću za stan u Sarajevu sa Miroslavom Bajdakom koji i dan danas živi u njoj. Iza kuće, na dijelu zemljišta Muradbegovića, Dom zdravlja je sagradio mali montažni objekat u kojem su pretežno stanovale medicinske setre, kao i jedan radnik iz apoteke. Vratimo se sada Ahmedu Muradbegoviću zbog kojeg i pišemo ovu priču. Rođen je 3. marta 1898. godine u Gradačcu. Tu je pohađao osnovnu školu, a gimnaziju u Tuzli i Sarajevu . Maturirao je poslije Prvog svjetskog rata, 1919. godine i odmah se upisuje na Pravni fakultet, ali nakon dva semestra prelazi na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu se ženi sa Hrvaticom Nedom, koja prelazi na islam i uzima ime Nedina. Ahmed i Nedina su izrodili tri ćerke čija su imena Alema, Elma i Meliha. Sve tri su udate i žive u Hrvatskoj, Alema i Meliha u Dubrovniku, a Elma u Zadru. je umro 1972. godine, a njegova supruga Nedina 2003. godine. Oboje su sahranjeni na starom dubrovačkom groblju Boninovo u zapadnom dijelu koji je namijenjen za građane islamske vjeroispovijesti. Ovi obiteljski podaci o Muradbegoviću se prvi put objavljuju u javnosti. A sad recimo nešto o Muradbegoviću kao književniku. Njegov književni opus započeo je sa poezijom već u njegovoj devatnaestoj godini života. Godine 1921. u Zagrebu izdaje zbirku pjesama pod naslovom „Haremska lirika“, da bi u narednim godinama izdao još nekoliko zbirki pjesama. U to vrijeme piše i drame od kojih je napoznatija „Na božijem putu“. Za vrijeme Drugog svjetskog rata završava dramu „Husein-beg Gradaščević“ u kojoj Husen-bega predstavlja kao istinskog borca za slobodu Bosne Međutim, u to ratno doba, od strane NDH biva imenovan za direktora Narodnog kazališta u Sarajevu, što mu je kasnije od Jugoslovenske vlasti uzeto kao djelo saradnje sa okupatorom i postaje potiskivan i prešućivan u književnoj djelatnosti.Osuđen je i na kaznu zatvora sa oduzimanjem svih građanskih prava, ali je ubrzo amnestiran od zatvorske kazne i po izlasku na kratko se vrača u Gradačac, da bi 1947. godine prešao u Tuzlu i zaposlio se u Gradskom narodnom pozorištu. U Tuzli ostaje do 1954. godine, a jedno kraće vrijeme, radio je i u Banjalučkom pozorištu. Ostatak života provodi u Dubrovniku. Posthumno, godine 2004. u izdanju Javne ustanove biblioteka “Alija Isaković” u Gradačcu, prvi put je štampan njegov roman “Ponos”. o svoj prilici, u njegovoj književnoj zaostavštini ima još rukopisa koji čekaju svoju priliku da budu objavljeni. To bi bio način da se bar donekle odužimo Ahmedu Muradbegoviću i njegovom djelu. Ovu priču o našem književniku završit ću kratkim izvodom iz drame Na božijem putu, u kojoj Muradbegović opisuje razgovor jednog bosanskog bega kao oca, od kojeg jedan mladić traži ruku njegove ćerke. U svom odgovoru, beg kaže: "Hm. Čudno zaista! Da si mi tako zaiskao trećinu moga imetka, polovinu, cijelo imanje, čašu krvi, komad srca, čitav život, ja sam tako darežljiv, sve bih ti prije dao...ali Lejlu... Kako bih tebi ja Lejlu dao... Kako bih ja tebi dušu svoju poklonio! I više no dušu; vjeru, svijet, oba svijeta - ovaj ovdje i onaj tamo."
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 09/2012 >>
nedponutosricetpetsub
01
02030405060708
09101112131415
16171819202122
23242526272829
30

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
417968