Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


18.10.2012.

RODNA KUĆA REVOLUCIONARA JOSIPA ŠIBERA

Ponoć je već odavno prošla, a ja u mašti lutam ulicama našeg grada i slušam tišinu koja je moj vjerni pratilac. U toj tišini zastajem pred raskrsnicom starom i s pogledom na kuću sa spomen pločom, u prošlost ulazim. Laganim korakom prelazim na drugu stranu ulice koja uzbrdicom vodi prema Domu zdravlja, a dalje ide u beskonaćnost. Stojim ispred kuće i čitam: U ovoj kući rođen je 5. februara 1907. godine Josip Šiber, revolucionar i istaknuti borac za radnička prava, koji je mučki ubijen 1941. godine u logoru Kerestinac kod Zagreba. Ovu ploču podiže zahvalni narod Gradačca i okoline. Jula 1959. godine. U tišini razmišljam kako su se, stotinu i više godina ranije, u ovoj kući rađali i živjeli ljudi iz poznate obitelji Šibera, a danas ni u jednom školskom dnevniku niti u matičnoj knjizi rođenih, nema više novih dječaka ili djevojčica sa prezimenom Šibera. Ljudske sudbine su nepredvidive, ali zato se o njima pripovijeda, a ja ću ta pripovijedanja zapisati i naše sugrađane Šibere od zaborava otrgnuti. Vratimo se u prošlost da vidimo ko su bili Šiberi i gdje su živjeli prije nego će se doseliti u našu čaršiju. Po kazivanju jednog od članova te obitelji, Šiberi su se u Gradačac doselili iz Apatina, a porijeklom su Austrijanci iz Wiener Neustad-a. U Apatin su se doselili u vrijeme kolonijalnog naseljavanja još za vrijeme kada je to područje bilo pod mađarskom upravom. Prezivali su se Schieber, ali je vremenom to prezime slavenizirano u Šiber. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije u Gradačac je doselio Johan Schieber sa svojom suprugom i pet sinova. Svi su bili zanatlije, uglavnom kovačko-stolarske-djelatnosti. Starije generacije se možda sjećaju Ive Šibera koji sa svojim sinom Josipom živio u kući o kojoj pišemo. Kasnije je u ovoj kući živio i drugi Ivin sin koji se zvao Anton i kojeg se sigurno sjećaju mnogi naši sugrađani. O Josipu će biti riječi nešto kasnije, a sad se još malo osvrnimo na starog Antona Šibera i njegovu obitelj. Anton je bio kovač, i radio je obiteljskoj kovačnici koja je bila odmah ispod njihove kuće, na istoj strani na kojoj se nalazi dječije obdanište. Poslije je kovačnica preseljena na drugu stranu, odnosno na lokaciju gdje se sada nalazi kafić Pikaso. U periodu šezdesetih godina opština je na tom dijelu čaršije rušila neke male objekte, među kojima i Šiberovu kovačnicu. Stari Anton se tada zapošljava u „Trgocentrovoj“ mesnici, koja je ujedno bila i prva mesnica svinjskog mesa u Gradačcu. Antonova žena se zvala Sofija i bila je rodom iz Brčkog. Anton i Sofija su umrli, a iza njih su ostala dva sina. Stariji Sjepan (Štefko) Šiber je bio vojno lice sa činom pukovnika bivše JNA, a za vrijeme poslednjeg rata bio je Zamjenik komandanta Armije RBiH sa činom generala. Mlađi Antonov sin Josip je bio mašinski inžinjer i jedno vrijeme obavljao dužnost Direktora tvornice motornih dijelova, koju smo skraćeno zvali TMD. Stjepan sa svojom obitelji živi u Sarajevu, a Josip i njegova obitelj u Zagrebu. A sada recimo nešto više o Antonovom bratu, Josipu Šiberu, zbog kojeg je obiteljska kuća Šibera i postala Znamenitost našeg grada. Josip Šiber je rođen u Gradačcu gdje je završio osnovnu školu i stolarski zanat. Najveći dio vremena proveo je na radu u raznim mjestima Srbije i Hrvatske. Postao je član SKOJ-a već 1926. godine, a od 1935. do 1937. boravi u Moskvi gdje završava političku školu marksizma. Iz Moskve se vrača u Beograd gdje je ubrzo bio uhapšen od tadašnjeg buržoaskog režima. Po puštanju iz zatvora dolazi u Gradačac gdje jedno vrijeme boravi zajedno sa svojom suprugom Pirikom. Godine 1939. odlazi u Zagreb gdje djeluje i radi na propagiranju socijalizma sve do 1941. godine kada biva uhapšen i zatvoren u logor Kerestinac. Sa jednom grupom zatvorenika pokušao je pobjeći iz logora, ali je tom prilikom cijela grupa pobijena od strane ustaša. Tako je izgubio život Josip Šiber. Privodeć kraju priču o rodnoj kući Josipa Šibera, ostalo nam je još da kažemo ko sada živi u toj kući. Naime, šezdesetih godina Anton Šiber je napravio novu kuću u ulici Bratsva i Jedinstva, odnosno ulici Branilaca Grada, kako se danas zove. U narodu ta ulica je još od davnina poznata pod imenom Bagdale. Stara kuća je u početku vjerovatno služila za izdavanje jer je u njoj u različitim vremenskim periodima živjelo nekoliko porodica. Tako su u kući do 1969. godine živjeli Skenderović Husref i njegova supruga Rajka, zatim kraće vrijeme Mehmedovic Edib i Azra, pa onda Muratović Edhem, a jedno vrijeme bila je smještena i Islamska vjerska zajednica. Poslije dolazi Okanović Halida sa svojom djecom Saferom zv. Lisko i Sabahetaom zv. Bahka. Halida i njen sin Safer su umrli, ali u kući i dan danas žive ostali članovi kao i potomci porodice Okanović. Ista sudbina zatekla je i novu Šiberovu kuću. Naime, nasljednici su kuću prodali Brkić Mehi, a on je trenutno upotrebljava za iznajmljivanje podstanarima.
I kao što rekoh na početku ove priče, ljudske sudbine su nepredvidive, ali svi mi nosimo odgovornost utjecaja na život i sudbinu drugog čovjeka, jer životi ljudi su povezani u beskonačan i isprepletan niz, satkan od situacija, mišljenja i djelovanja, s nedokučivim ishodom i nepoznatim tokom događaja, koji neminovno vode prema kraju.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 10/2012 >>
nedponutosricetpetsub
010203040506
07080910111213
14151617181920
21222324252627
28293031

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
428179

Powered by Blogger.ba