Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


15.11.2012.

GRADSKO KINO

Priču o našem kinu pišem sa posebnom zadovoljstvom. Ambijent u koji virtualnim koracima ulazim podsječa na bajku. Početak ili kraj aleje od stotinu godina starih kestenova stopio se u mladi drvored šetalista koje vodi u centar grada. Preko puta zgrade kina dva kafiča kao da prkose jedni drugima. Sa desne strane škola i malo igralište, zajedno sa kinom kao da su jedna cjelina. Na lijevoj strani ponovo kafiči, a prema centru grada, širokim pojasom pružio se gradski park, u kojem spomenici podsječaju na prošlost, a miris lipa na sadašnjost. I sav taj ambijent kao da je smješten u zagrljaj Kule Huseijn-begove, koja visoko propinjuči se, cijeli grad kao čedo svoje sa sjetnim pogledom čuva. Kao da predosječa da će joj iz zagrljaja otrgnuti još jedan dio duše čaršije njene. Ovaj puta to je zgrada našeg kina izgrađena davne 1947. godine. Zato vratimo se u prošlost kako bi zapamtili sadašnjost i o njoj priče u budućnosti pričali. Počnimo od početka. Poslije Drugog svjetskog rata naš grad je dobio ovu lijepu zgradu u kojoj su se filmovi prikazivali i pozorišne predstave održavale. U duhu postoječeg političkog sistema kino je nosilo naziv “Kino Partizan”. U početku je imalo 150 sjedišta, ali zbog velikog interesovanja za filmske predstave, nakon nekoliko godina, odnosno 1953. godine vrši se adaptiranje i dogradnja zgrade, koja će od tada pa sve do danas brojati 276 sjedišta. Godišnje je prikazivano preko 300 filmova, a jedan puta nedjeljno predstave su održavane i u nekim selima, odnosno tamo gdje je bilo el. energije. Godine 1959. u Gradačcu se formira Narodni univerzitet kao samostalna ustanova u kojoj je zaposleno samo jedno lice, ali ubrzo u njegov sastav ulaze Kino i Biblioteka, tako da već 1965. godine pri Narodnom univerzitetu ima zaposleno sedam radnika. Podsjetimo se na njih sa ovom starom fotografijom. Prostorije Narodnog univerziteta i biblioteke nalazile su se sa lijeve strane zgrade kina, a poslije njihovog izmiještanja na druge lokacije tu su se smjestili Omladinski dom i Muzička škola, a u poslednjih tridesetak godina izgradjeni su moderni kafići. Šezdesetih godina sa desne strane je bilo smješteno Opštinsko Sindikalno Vijeće, sedamdesetih, Stručne službe mjesnih zajednica, a kasnije prodavnica prehrambenih proizvoda. Nabrajajući ustanove koje su bile smještene u zgradi kina, intuitivno se prisjećam i starog komandira vatrogasne jedinice, Nijaza Alića, koji je na ulazu cijepao karte i za uši vukao djecu koja su pokušavala na prevaru ući u kino. Vratimo se još malo nasem Kinu i filmovima koji su prikazivani za vrijeme njegovog postojanja. Sjetimo se gužvi pred početak predstave, strpljivog čekanja u redu da se kupi karta ili kupovine po višoj cijeni od tapkaroša u slučajevima kad je prikazivan dobar film. Tapkarenje je bilo jedno novo zanimanje na crno, koje je nastalo sa pojavom kina. Uz sve to neizbježno je bilo kupovanje sjemenki za grickanje, koje su neumorno prodavali neki naši sugrađani. Jednog od njih, sigurno se mnogi sječaju.
Zvao se Fikret Isić, zvani Tučo. Bio je oženjen sa Ivankom i nije imao svoje djece, ali se cijeli život brinuo za pastorka kojeg svi znamo po nadimku Bato. Vjerovatno je malo onih koji znaju da pravo Batino ime Robert Bulatović. Njegova majka, Ivanka bila je Krščanka, a očuh Tučo, Rom islamske vjeroispovijesti. Kad je Ivanka umrla sahranjena je na gradskom groblju, gdje se inače sahranjuju krščani, a Tučo je sahranjen na muslimanskom mezarju zvano Meškino brdo. Iako na ovom svijetu razdvojeni, njihova idila zajdničkog života nastavljena je u onom drugom, vječnom životu, a nama je ostalo da se ponekad prisjetimo tih malih ljudi sa kojima smo zajednički živjeli.
Ali, nismo mi život živjeli samo sa malim ljudima. Živjeli smo mi i sa velikim ličnostima, ali na platnu našeg kina. Sjetite se kako je tu navračao Kirk Douglas na piče pa se onda potukao sa nekim, a mi djeca uživali u tome kako se dasa mariše. Dolazili su i Humphrey Bogart i Johnny Weissmuller, Alain Delon, Jean-Paul Belmondo i Brigitte Bardot, Charles Bronson, Claudia Cardinale, John Wayne, Clint Eastwood i mnogi drugi. Tu su grmljeli topovi sa Navarona, Hercules je lancima rušio stubove, a Kleopatra zanosno osvajala srca velikih ratnika. Winnetou i Old Satterhand zajednicki rješavali nesporazume izmedju bijelih ljudi i americkih indijanaca Apacha, Komancha i Siouxa, Tu se odvijala bitka kod O.K. Corall, kad su Wyatt Earp i Doc Holliday pokokali cjelu bandu. Tu se Tarzan borio sa lavovima, a njegov Cheeta sakriven u žbunju navijao za njega. Tu se vodila bitka na Kozari i Desant na Drvar. Tu se rušio most na Neretvi i vodila bitka na Sutjesci. Tu je Joja pobio pola švapseke jedinice, Bosko Buha rušio bunkere, a Mirko i Slavko kovali bratsvo i jedinstvo. I dok su svi oni navračali u naše kino, mnogi su ih gledali iz zadnjih redova ili visoko sa balkona, daleko od očiju i pogleda radoznalih. Tu su prvi put sa djevojkom dosli i prvi put osjetili ruku u ruci. Povremeni uzdasi koji su se čuli ponekad su bili od uzbudljive i strašne scene, a ponekad zbog njžno spuštene ruke na koljeno djevojačko.
A onda, dosla su vremena televizije VHS kaseta i video klubova, pa smo filmove sve česće gledali po kućama, a naše kino ostajalo i bez filmova i bez publike. Kad pristigoše DVD, bioskopi izgubiše bitku, pa tako i naše kino. Sad hoće da ga sruše. Gradit će se moderni Kulturni centar u čijem sklopu bi se trebala nalaziti i jedna multi funkcionalna sala koja bi služila kao dvorana za koncerte, kino projekcije, pozorišne predstave i sl. Kulturni centar je nešto što je potrebno svakom gradu, pa tako i našem Gradačcu. Nadajmo se da će sa na tom mjestu opet družiti ljudi koji će u njega dušu svoju udahnuti, jer samo tako će ga i Kula Bijela u svoj zagrljaj prihvatiti.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 11/2012 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
354872

Powered by Blogger.ba