Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


24.01.2013.

GRADAČAČKE BRIJAČNICE


U Gradačačkoj čaršiji su bile smještene mnoge zanatske i uslužne radnje kao što su: pekare, brijačnice, krojačke radnje, kovačnice, obučarske radnje, sajdžinice, a posebno aščinice, ćevabdžinice, slastičarnice i dućani. Čaršija od Varoši do Crvene škole, a naročito od Kina do nekadašnje Robne kuće, za mnoge od nas je bila čitav svijet . I u tom svijetu, u tom malom prostoru, odvijalo se naše djetinjstvo, odvijao se veliki ljudski život. Svako je imao i svako je znao svoje mjesto. Svaka od tih malih zanatskih radnjica je postala svojvrsna znamenitost o kojoj su se priče pričale. U tim pričama često se moglo ćuti da je čaršja bez brice isto kao što je selo bez kovača. Sve priče se obično prenose s koljana na koljeno, ali samo ono što je zapisamo ostaje vječno. Zato ja danas pišem o Gradačačkim bricama, a njihove brijačnice, u znamenitosti naše čaršije, uvrštavam!. Krenimo ovako: Najstarija poznata brijačnica bila je privatna radnja Hruste Tuzlaka, koja je otpočela sa radom 1918. godine. U periodu između dva svjetska rata, zanatlije su bile povezane u Zanatsku komoru, a u jednom dokumentu iz 1931. godine vidljivo je da su u Gradačcu, između ostalih zanatlija, evidentirani i brijački radnici, Hrusto Tuzlak, Sakib Sendić i Mehmed Avdić. Poslije Drugog svjetskog rata, po uzoru na Staljinovo rješenje, uvodi se sveopšta nacionalizacija vlasništva, ali već 1948. godine dolazi do jedne opšte reforme u kojoj i zadrugarstvo ponovo oživljava i već naredne, 1949. godine, u Gradačcu se formira Zanatska brijačka zadruga. Prvi poslovođa Zadruge bio je Džemalija Šakić, a naslijedio ga je Osman Novalić. Pored Osmana, u ženskom dijelu salona radila je Remza Džaferović (supruga poznatog obučara Ibre Sarajlića), a kasnije Fikreta Beširović i Asija Džinović. Kao majstori, u muškom dijelu su radili Džemal Bristrić, Esad Sendić zvani Rio i Sadik Džaferović, a kada su oni otišli na odsluženje vojne obaveze, zamijenili su ih Fahrudin Bajrić i Behija Muftić. Još mnogi naši budući brijački radnici i frizeri prošli su kroz ovu Zadrugu, da bi poslije otvarali svoje privatne radnje. Od nešto mlađe generacije u Zadruzi je frizerski zanat izučila i Seka Kadrić. 1962. godine donosi se Zakon o Jedinstvenim privrednim komorama, kada zadružni savezi gube status pravnog lica i svoj rad nastavljaju u vidu neke sekcije pri privrednim komorama. Od tada naša Zanatska brijačka zadruga djeluje kao Brijačko frizerska radnja “Polet”, ali je u narodu sve do kraja svog postojanja ostalo uobičajeno da se kaže…idem na šišanje ili brijanje u Zadrugu. Pored ove brijačke radnje podsjetimo se na još neke stare brijačnice iz prošlog vremena. Na samom ćošku bivše Gradske kafane brijačnicu je držao Hadžijusufović Ahmet, a na mjestu gdje je napravljena Robna kuća bila je brijačnica Sendić Sakiba. U Sarajlića Bini, odnosno na sadašnjem mjestu prodavnice Borova, brijačnicu je imao Sarajlić Muhamed, zvani Tošo. Na istoj lokaciji, u neposrednoj blizini Sarajlića Bine, brijačnicu je imao i Mlinarević Mile. Na staroj zelenoj pijaci, gdje je sada spomenik poginulim borcima iz poslednjeg rata, brijačnicu su imali Džemalija Šakić, Orhan Begović i Ibrahim Zupurović. Džemalija Šakić je kasnije imao brijačnicu preko puta Doma kulture, a Orhan Begović u zanatskom nizu preko puta suda. Tu je brijačnicu imao i naš poznati brico Husejin Arnautalić, zvani Husko, sa kojim je radio i stari brico Sejdalija, zvani Sejdo. Esad Sendić, zvani Rio otvorio je brijačnicu u industrijskom dijelu grada, na lokaciji kod bivše Ciglane. Na lokaciji izmedju Robne kuće i kafiča Monako, bio je poslovni objekat u kome je Sifet Sendić držao svoju trgovinu. Kasnije je na tom mjestu bila brijačnica, a njen vlasnik je bio, još jedan naš veoma poznati brico, Mehmedović Husejn, zvani Sejno. Poput mnogih drugih i Sejno je zvaršio zanat u Brijačkoj zadruzi. Počeo je 1954. godine, a poslije završenog zanata u Zadruzi ostaje sve do 1968-e godine. Dugo vremena je Sejno držao brijačnicu u jednom manjem objektu do Doma kulture koji se zvao Magaza Sadika M.Halilovića. Tu je brijački zanat završio i moj prijatelj iz djetinjstva Mirko Pušeljić. Kad je srušena ta mala kućica Sejno je dobio bivši poslovni prostor brijačke zadruge Polet, u stambenoj zgradi koja se naslanja na fotografsku radnju Jusufa Kadrića. Iako je već u 73-oj godini života, Sejno još uvijek svako jutro otključava svoju brijačnicu i sa osmjehom dočekuje svoje mušterije. Velika mu je želja da 2014. godine obilježi 60 godina radnog staža. Poželimo našem Sejni da mu se želja ispuni, a mi se sada vratimo priči o najstarijoj gradačačkoj brijačnici i njenom vlasniku Hrusti Tuzlaku. Kao što smo već na početku rekli, Hrustina brijačnica je počela sa radom 1918. godine, a prva lokacija te brijačnice bila je u objektu Medrese, odnosno kasnije Doma kulture. Nalazila se u prizemlju, sa desne strane od ulaznih vrata. Druga lokacija Hrustine brijačnice bila je u zanatskom dijelu grada, sadašnji parking preko puta suda. Treča po redu je bila lokacija u objektu Hasana Mujdanovića, koji se nalazio na sadašnjem mjestu stambene zgrade sa bivšom samoposlugom. U istom lokalu bio je i ženski frizerki salon kojeg je držala Hrustina kčerka Fikreta Tuzlak. Kod Hruste, kao svog djeda po majci, 1958. godine na zanat je krenuo i naš poznati brico Fikret Duraković. Kada su se rušile te stare kuće radi izgradnje stambene zgrade sa samoposlugom, a bilo je to 1968. godine, Hrustina brijačnica ponovo mijenja lokaciju i smješta se u prizemlje velike kuće, u blizini bivšeg Doma kulture. Nekada se u tom objektu nalazila zubarska ordinacija Sabrije Izedbegovića, a još ranije apoteka Artura Krausa. Na ovoj lokaciji, u Hrustinoj brijačnici, pored Fikreta Durakovića koji je radio kao majstor, na zanatu je bio i Hečimović Sulejman (Suljo), a u Fikretinom ženskom salonu zanat su izučile mnoge buduće frizerke kao što su: Ćelosmanović Atifa, Husaković Emina, Gubaljević (Herčinović) Asija, Begović Mensura, i druge. Poslije završenog zanata u Zadruzi, ovdje je jedno vrijeme radila i Kadrić Seka, da bi nešto kasnije i sama otvorila privatni salon. Isto je uradila i Sija Herčinović, koja i danas ima salon u svom vlasništvu Tradiciju muškog frizera, poslije smrti Tuzlak Hruste nastavlja njegov unuk Fikret Duraković tako što 1972-e godine otvara samostalni frizerski salon “Željo” na lokaciji kod H.Efendine pumpe i sa sobom vodi Hečimović Sulju. To je bio montažni objekat sa dva ulaza, a na tom drugom ulazu ženski frizerki salon su držale naše poznate frizerke Beširović Fikreta i Džinović Asija. Izgradnjom zanatsko-poslovnih prostora iza bivšeg Hotela 1991. godine, stvara se mogučnost za smještaj više zanatlija, tako da se tu preseljava Fikret Duraković i Fikreta Beširović, a Asija Džinović otvara frizerski salon u prizemlju svoje privatne kuće. o Hrustinoj brijačnici završimo sa riječima da ova brijačnica, kao familijarna zanatska radnja, radi u kontinuitetu od 1918. godine pa sve do danas. Fikret je u penziji već jedanaest godina, ali još uvijek se bavi ovim poslom kao dopunskom djelatnošću i već uveliko gazi 55-u godinu radnog staža. Familijarnu tradiciju muškog frizera nastavlja njegov sin Emir. Priču o brijačnicama i frizerskim salonima nemoguće je završiti bez još jedne, veoma poznate, frizerke koja se zove Anica Baković, rođ. Tilhof. U Gradačac je došla 1971. godine iz Osijeka i već naredne godine otvara frizerski salon u obiteljskoj kući. Iako je već u 63. godini života, Anica i danas veoma aktivno radi, a rado se sječa i se svojih starih musterija, Varošanki i Svirački, među kojima je bila i moja mati, Dževahira Avdičević. I tako, dok mnogi zanati odumiru ili su na putu da postanu dio historije, brijačnice i frizerski saloni su opstali, jer dok je svijeta i vijeka, uvijek će neko doći da se obrije, ošiša ili fruzuru napravi.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 01/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
451910

Powered by Blogger.ba