Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


21.02.2013.

ALAGINA MAGAZA


Magaza je uobičajeni naziv za mali objekat koji je građen kao dodatak uz bosansko-hercegovačku kuću, a služila je za smještaj hrane i nekih pomoćnih stvari za koje nije bilo mjesta u kućnim prostorijama. Građena je od dasaka (podnica), a pokrivala se crijepom. Sastojala se od samo jedne prostorije četiri do pet metara dužine i oko tri metra širine. Magaze nisu imale zidanog temelja nego su bile postavljene na nekoliko kamennih nosaća. U nekim krajevima Bosne i Hercegivine Magazom se nazivao i kameni podrum ispod kuće, a u gradskim trgovinskim centrima pod ovim pojmom se podrazumijevao i skladišni prostor za robu, u smislu magazin, odnosno magcin. Takvih magaza bilo je i u našem Gradačcu, a jednu od njih, koja je služila za privremeni smještaj trgovinske robe, imao je i moj djed sa majčine strane, Alaga Jašarević. Sama po sebi, ta magaza ne predstavlja neku znamenitost, ali neki objekti u kojima su radili Alagini potomci, svakako spadaju u znamenite objekte naše čarsije. Prije nego što ih pomenemo, recimo da je Alaga Jašarević rođen 1875. godine u Srebreniku, od oca Mehe i majke Fatime. . Kao mladić otišao je u bijeli svijet, trbuhom za kruhom, kako bi rekli naši stari. Skrasio se u Bajini Bašti, gdje se počeo baviti trgovinskim poslovima, ali poslije nekoliko godina se doseljava u Gradačac i ženi sa Eminom Hasić iz Sjenine, malog seoceta između Doboja i Gračanice. Alaga i Emina su imali sedmero djece od kojih pet sinova i dvije kčerke. Svi su oni postali naši ugledni sugrađani, a neki od njih su obavljali i veoma značajne državne poslove. Podsjetimo se njihovih imena: Meho je bio najstariji, a zatim dolaze, Zaim, Mustafa, Salih i Sakib te kčerke, Fata i Dževahira. Da bi prehranio mnogobrojnu porodicu, Alaga se i u Gradačcu nastavlja baviti trgovinom ili bolje rečeno nekim vidom pokretne trgovine. Iznajmljuje jednu magazu u naselju Bukva od porodice Ćelosmanovića, a drugu od Samida Mešanovića, preko puta Begove džamije i u njih skladišti robu koju fijakerom dovozi iz Slavonije. Ubrzo je trgovačkim poslovima naučio i sina Mehu, pa je za potrebe trgovanja nabavio nekoliko fijakera, a uz to je držao manju ergelu konja sa kojima su razvlačili robu po okolnim trgovinama. Meho ubrzo završava trgovački zanat i postaje kvalifikovani trgovac. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, odnosno 1944. godine otvara privatnu trgovinu koju drži sve do oslobođenja, kada se privatne trgovine ukidaju. Kao trgovac nastavlja raditi u državnim trgovinama. U jednoj od takvih trgovina koja je bila smještena u kući porodice Šakića, svoje prve trgovačke korake 1956. godine započela je i Mehina kčerka Šefika, koja će kasnije postati jedan od najpoznatijih gradačačkih trgovaca. U trgovini gdje su radili Meho i Šefika podmirivale su se skoro sve ugledne gradačačke porodice, a uobičajeno je bilo da se kaže Mehina trgovina. Kad pričamo o trgovcu Mehi, pomenimo jedan kuriozitet vezan za njegovu porodicu. Naime, Meho je imao desetero djece i u skladu sa pravilima tadašnje države, predjednik Tito je bio kum devetom djetetu, što je svakako bio poseban događaj koji se obiljažavao prigodnim poklonom. Deveto dijete, odnosno Titovo kumče je bila Mehina kčerka Hazma, ali nabrojimo po imenama svih desetero djece. Bili su to: 1.Subhija 2.Raza 3.Remzija 4.Šefika 5.Avdija 6.Muhamed 7.Ajša, 8.Muharem, 9.Hazima i 10.Simka. Od tih desetero djece jedino je Šefika krenula djedovim i očevim stopama i punih četrdeset godina radila je kao trgovac u mnogim gradačačkim trgovinama. Postigla je renome trgovca kakv postižu samo izuzetne osobe. Sada je Šefika u penziji, a nama je ostalo da se sa sjetom prisječamo njene susretljivosti i veselog lika iza trgovačke tezge. Tradiciju bavljenja trgovinom nastavila je još jedna Alagina unuka i to od njegove kčerke Dževahire. Bila je to moja sestra Paša Avdičević, udata Alić, koja je svoje prve trgovačke korake napravila davne 1967/68 godine u “Trgocentru”. Nakon nekoliko godina, odnosno 1970-e godine, brčansko preduzeće “Velma” u Gradačcu otvara tekstilnu trgovinu u koju prelazi i Paša, te ostaje u toj trgovini sve do početka rata 1992-1995. godine. Za vrijeme rada u toj trgovini postala je omiljen i veoma poznat trgovac. Međutim, poslije rata građevinski objekat “Velmine” trgovine prelazi u privatno vlasništvo, a Paša odlazi u penziju. Završavajući ovu kratku priču o Alaginoj magazi i njegovim potomcima, neka čudna nostalgija me obuzima. Magaze već odavno nema. Stari Alaga je umro. Umrla je i njegova Emina. Umrlo je i njihovih pet sinova kao i obadvije kčeri. Sa njima, umro je i dio mene, jer njihova najmlađa kčerka, koju Dževahira lijepa zvaše, moja rođena majka je bila, a ja sin njen, jedinac. Ovu priču njoj posvečujem.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 02/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
2425262728

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
350535

Powered by Blogger.ba