Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


07.03.2013.

FOTOGRAFSKA RADNJA JUSUFA KADRIĆA


Dok sam bio mlađi šetnja gradom mi je pričinjavala zadovoljstvo u smislu da pronađem prijatelje i da odemo negdje na zabavu. Danas, ja gradom šetam u mislima i u njima tražim ljude koji nisu bili moji bliski prijatelji, ali su bili ljudi od poštovanja i ugleda, ljudi koje sam oduvjek cijenio i koje sam smatrao svojim dragim sugrađanima. Sada primječujem i ulice kao i mahale stare, kuće znamenite, park i aleju kao i kulu bijelu. Primječujem i Kadrićevu fotografsku radnju na samom ulazu u Potok mahalu. I zato, danas, fotografsku radnju Jusufa Kadrića u Znamenitosti našeg grada, uvrštavam. Ako me pitate zašto ?... moj odgovor bit će u pitanju uzvraćen: Ima li iko u gradu našem da ne zna za Kadrića i njegovu fotografsku radnju? Nema! I to je neoboriv dokaz da o fotografskoj radnji, kao o znamenitosti trebamo pričati, a našeg majstora, Jusufa Kadrića, od zaborava otrgnuti. No, prije toga, osvrnimo sa malo na povijest nastanka fotografije koja će kasnije biti životni poziv našeg Jusufa Kadrića. Prva sačuvana fotografija datira iz 1826. godine, a na njoj se vidi nekoliko kuća iz jednog seoceta u Francuskoj. Sa fotoaparatom, poznatim kao Tamna komora, napravio ju je hemičar, Joseph Nicéphore Niépce. U sljedećih nekoliko desetina godina fotografi su umnogome unaprijedili fotografske aparate i sam postupak izrade fotografije, a najbitniji pomak je bio kad je izumljena tanka prozirna traka s fotoosjetljivim slojem na sebi, tj. fotografski film. Sljedeći tehnološki pomak je bila fotografija u boji koja se pojavila 1935.godine. Digitalna kamera je dostignuće dvadesetog stoljeća, a prvu komercijalnu digitalnu kameru, javnosti je prikazao Kodak, 1990. godine. Poslije ovog kratkog podsjetnika o razvoju fotografije, vratimo se našem fotografu Jusufu Kadriću i njegovoj fotografskoj radnji koja se nalazila u prizemlju Jusufove porodićne kuće. Jusuf nije bio prvi fotograf u Gradačcu, ali je dugo vremena bio jedini. Prije njega, odnosno 1948/49. godine u Gradačac je doselio fotograf po imenu Vaso i imao je fotografsku radnju u prizemlju kuće Ante Mihaljevića. Vaso je tišao iz Gradačca prije nego će doći Jusuf, a tu prazninu u vremenu popunio je jedan fotograf iz Odžaka kojeg su svi zvali majstor Kazo. On je dolazio petkom, slikao onoga kome su fotografije trebale i donosio ih u sljedeći petak. Godine 1955. u Gradačac dolazi Jusuf Kadrić i ostaje u njemu sve do svoje smrti. Inače, Jusuf Kadrić je rođen 1926. godine u Goraždu, gdje se je i počeo baviti fotografijom. Po dolasku u Gradačac oženio se sa svojom Ajšom i zajedno su izrodili petero djece, od kojih su četiri sina i jedna kčerka. Navedimo ih poimenićno. To su: Muhamed, Redžep, Alija, Mirsad i kčerka Mukelefa, poznatija kao Seka. Svi će oni postati ugledni građani našeg grada, od kojih će neki poći putem likovnih umjetnika, novinara, fotografa, trgovaca i frizera. Jusuf će za svog života u Gradačcu biti veoma aktivan društevno politički radnik i član mnogobrojnih udruženja. Najveći svoj doprinos dat će u nogometnom klubu Zvijezda u kojem je 30 godina bio zamjenik predsjednika kluba. Skoro sve fotografije sa Zvijezdinih utakmica, kao i sve fotografije starog Gradačca do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, napravljene su Jusufovim fotografskim aparatom. Tih godina fotografsku radnju otvara i naš sugrađanin Ahmed Džidić tako da se od tog vremena isprepliću fotografije od dva profesionalna fotografa. Poslije Jusufove smrti, radnju nasljeđuje njegov sin Redžep u kojoj radi i dan danas. Iako izrada fotografija spada u one zanate koji zbog tehnoloških dostignuća polako odumiru, u Gradačcu danas egzistiraju četiri fotografske radnje. Pored Kadričeve fotografske radnje, već smo spomenuli fotografsku radnju Ahmeda Džidića, pa recimo i o njoj neku riječ. Prije svega Ahmed Džidić i njegova supruga Vezira su zaslužili da budu pomenuti sa više od nekoliko riječi pa iskoristimo priliku da to sad uradimo. Nisam siguran, ali mislim da su fotografski zanat ispekli u Njemačkoj i da su se kao mladi bračni par vratili u Gradačac i otvorili svoju fotografsku radnju koja se nalazila sa bočne strane bivšeg Doma kulture, odnosno u ulici koja vodi prema džamiji Husejniji i kuli Zmaja od Bosne. Ahmed i njegova Vezira su bili prvi fotografi u Gradačcu koji su počeli sa izradom fotografija u boji. Bio je to bum na tržistu koji je ovaj bračni par podigao u visine. Postali su fotografi od ugleda i renomea. Kod njih je i pisac ovih redova, zajedno sa svojom suprugom i sinom prvencom napravio prvu fotografiju u boji. Za fotografa Ahmeda vežu me još neke uspomene koje vam želim ispričati. Naime, Ahmed i ja smo bili strastveni golubari. U svojim golubarnicima uglavnom smo uzgajali golubove prevrtače, ili rolere, kako su ih neki zvali. Bili su to golubovi koji su u zraku pravili okret preko repa i tako se prevrtali uživajući u svom letu. Jednog dana od Ahmeda sam nabavio dva goluba, ženku i mužijaka. Ženka se zvala Arapka jer je bila potpuno crne boje, a mužijak se zvao Šandor. Ne znam zašto baš Šandor, ali znam da mu je to ime dato po ocu. Bio je crno bijele boje i spadao je u tzv. srcaste golubove. To je slučaj kada golub ima bijela krila i bijelu glavu, a ostali dio tijela je u drugoj boji. Mogla je to biti crvena, smeđa, žuta ili crna boja. Kad sam uzimao te golubove, Ahmed mi je hvalio njihovo prevrtanje u zraku do te mjere da je to ličilo na priču ”svaki cigo svoga konja hvali”. Kasnije sam se osvjedočio da je Ahmed pričao istinu jer su to bili jedni od najboljih golubova u mom golubarniku. Ali, došao je rat koji je donio i kraj jedne ptičije ljubavi. Arapka i njen Šandor su poginuli u zraku, leteći svoj poslednji let. Poginuli su od zračnih udara stvornih eksplozijama pri avionskim bombardovanjima našeg grada. Još uvijek ih ponekad sanjam i probudim se sa tužnim osmjehom na usnama. Ovo je bio odlomak priče za moju dušu, a za vas priču nastavljam kazivanjem da u našem gradu ima još jedna fotografska radnja čiji vlasnik je takođe sa prezimenom Džidić, ali je njegovo ime Elvir, a radnja nosi naziv “Dina”. To je možda i najperspektivnija radnja u smislu finasijskog opstanka na današnjem nesigurnom tržištu. I četvrta fotografska radnja koja egzistira u našoj šaršiji zove se “Foto Ćiro”, a njen vlasnik je Kukuruzović Denisa. Možda će jednog dana i o njima neko priču znamenitu pričati, a nama preostaje da uspomenu na Jusufa Kadrića i njegovu fotografsku radnju čuvamo, a njegovom sinu Redžepu uspjeh u poslu i dug radni vijek poželimo.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 03/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102
03040506070809
10111213141516
17181920212223
24252627282930
31

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
428250

Powered by Blogger.ba