Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


02.05.2013.

JEZERO HAZNA


Pisati o znamenitostima Gradačca, a pri tome ne pomenuti jezero Haznu bilo bi isto kao pjevati pjesmu Sa Gradačca bijele kule, a ne pomenuti refren Sokolovi zakliktali… Ali istovremeno nameće se pitanje šta pisati o Hazni kad o tom jezeru svi znaju sve, baš kao što znaju i pomenutu pjesmu zapjevati. Međutim, kao što red nalaže, napisat ću nekoliko riječi o samoj ideji i razlozima za igradnju brane na malom potoku po imenu Hazna, ćime su stvoreni uslovi da se jedna kotlina napuni vodom i stvori vještačko jezero, koje će znamenitost našeg grada postati. Sve je počelo sa velikom poplavom 1964. godine kada je mala rječica Gradašnica toliko nabujala da je zajedno sa potocima, zvanim Hazna i Vidara, bukvalno potopila cijelu čaršiju, a naročito industrijski dio grada. Velike pričinjene štete još nisu bile ni sanirane, a 1967. godine je uslijedila još veća poplava, koja je naš grad učinila Provincijom u pozadini, kao što je bila u doba književnika Hasna Kikića. To je bila kap koja je prevršila čašu i po inicijativi rukovodečeg kadra skupštine opštine Gradačac vrši se popločavanje rječice Gradašnice, a na nivou vlade tadašnje Republike BiH, donosi se odluka o izgradnji brana na potocima Hazne i Vidare. I kao što u svakoj nesreći ima i sreće, tako će i naš grad, zahvaljući poplavama, dobiti dva prelijepa jezera. Mi će mo se ovaj puta zdržati samo na jezeru Hazna, a o Vidari drugi puta. Kao što sam na počeku rekao šta reći o Hazni kad o njoj već svi, sve znaju. Možda ipak još i ovo: “ Jezero je doslovno smješteno na samom području grada. Građanima nisu potrebna prevozna sredstva da dođu na ovo lijepo jezero u čijoj se vodi oslikava zelena šuma sa brijega njegove južne strane. Oko jezera su uređena šetališta i postavljene klupe za odmor. Tu je motel sa ljetnom baštom iznad vode jezera, kao i još nekoliko atraktivnih ugostiteljskih objekata. Uređeni su i kamp tereni, a na obalama nasut pijesak i tako stvorene lijepe plaže. Iako se nekada kupalo u čistoj vodi nastaloj od nekoliko izvora, u poslednje vrijeme je došlo do poremečaja ekološkog kvaliteta vode tako da je jezero igubilo turističku funkciju kupališta. Kad smo već pomenuli izvore, recimo da je glavni izvor za napajanje jezera, upravo izvor koji se i zove Hazna, po kome je ime dobilo i samo jezero. Više o ovome izvoru možete pročitati na ovom linku: ” Izvor Hazna”.
Na putu do jezera u potok Hazne se ulijevaju i drugi potoci koji su nastali od izvora Zmajevac, zatim Vodice u naselju Rijeka i izvora Točak koji se nalazi na samom početku formiranja jezera. Izgradnjom brane i formiranjem jezera koje je zauzelo prvršinu od cca 6 ha stvorila se je akumulacija vode od oko 1 milion m3. Te davne 1967. godine izvršeno je i prvo poribljavanje jezera sa šaranom i linjakom, a nekoliko godina kasnije sa smuđom i somom. Čista jezerska voda je ubrzo privukla prve kupače i jezero Hazna postaje jedno od najprivlčnijih mjesta u cijeloj Posavini i tuzlanskoj regiji. U početku je naročito bila popularna brana na kojoj se, tik uz vodu, po cijeloj dužini nalazila betonska ploča širine oko 1.5 m., dovoljno da se na njoj moglo ležati i sunčati. Mnogi su sjedili i po kamenju kojim je obložena kosa strana brane okrenuta prema jezeru. Zbog sve večeg dolaska kupača iz okolnih mjesta ubrzo su se stvorile plaže i na strani jezera gdje su bile zelene površine. Tih godina ljeta u Gradačcu su bila prelijepa. Sve je vrilo od mladosti, a preplanula tijele mladiča i djevojaka su posebno dolazila do izražaja na gradačačkom korzu, kad su u modi kod mladiča bile bijele čipkane košulje, a kod djevojaka kratke lepršave haljine i mini suknje. Svi su bili sretni i svi su imali osmjeh na usnama. Tih godina se u Gradačcu počinje i sa organizovanjem Šljivareva, a na jezeru se pravi plutajuča bina za pjevače i sa prostorom sa sjedenje gostiju. To je bio tzv. “ponton” napravljen od drvenog poda ispod kojeg su bila metalna burad. Ponton je napravljen po zamisli ing.Tišma Stojana-Miće, veoma smjelo i atraktivno. Na pontonu i predivnom ambijentu jezera Hazna održana je prva Plava noć. Pjesma i igra je bila planirana da traje do 01 sat poslije ponoći, a tada je umjesto završetka izašao Toma Zdravković i doslovice rekao: “Dragi naši domaćini i gosti. Znam za našu obavezu po kojoj treba da sviramo i pjevamo do 01, sat. Međutim, odlučili smo da, za ovako divnu publiku i prekrasan ambijent, s pjesmom i muzikom o svom trošku nastavimo sve do zore”. Bilo je to 1969. godine, a samo dvije godine kasnije, na istom ovom pontonu, održana je i velika manifestacija pod nazivom Pjesma ljeta. Gradačac je bio pobjednik u organizaciji i dobio je priznanje “Zlatno sunce”, ali o tome druge prilike.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 05/2013 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
354872

Powered by Blogger.ba