Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


30.05.2013.

JEZERO VIDARA


Gradačac! Grad sa dva jezera. Hazna i Vidara. Oba napravljena u cilju zaštite industrijske zone od poplava. O Hazni sam nedavno pisao i kao znamenitost grada je proglasio. Bila bi nepravda ako među te znamenitosti i Vidaru ne bi uvrstito, pa vam zato danas priču o ovom jezeru ispričati hoču. Godine, 1964. i 1967. su bile kobne za Gradačac, a naročito za njegov dio u ravničarkom dijelu, poznatom kao industrijska zona. Kao rezultat toga bila je odluka da se na potocima Hazne i Vidare naprave brane sa šahtama i tako kontrolisše protok vode za vrijeme velikih kiša. Brana na potoku Hazne je napravljena 1967. godine , a na potoku Vidare 1971. godine. O Hazni više podataka možete saznati na linku : ” Jezero Hazna”, a o Vidari priču započnjem ovako: Branu jezera Vidara projektovalo je i izgradilo vodoprivredno preduzeće Bosna-Drina iz Sarajeva 1971. godine. Ovi podaci ugravirani su i na ploči ubetoniranoj u branu jezera. Jezero se nalazi u predgrađu, na području naselja Vida. Puni se vodom iz brdskih potoka i nekoliko malih izvora pitke vode. Okruženo je šumama i travnatim proplancima. To je oaza čiste vode i čistog zraka. Okoliš je zelen i pravi ugođaj za oči. Iste godine kad je napunjeno jezero izvršeno je i poribljavanje pa jezero postalo pravi biser za ribolov. Šaran, smuđ, štuka i som su vrste ribe koje su puštene u jezero, a pored njih su se namnožile potoćne ribe bjelica i klijen. Kasnije su pojedinci ubacivali i druge vrste riba poput babuške, škobalja, crveperke, karasa i deverike. Zahvaljujuči ovom jezeru osnovan je kajakaški klub kao i klub ronilaca. Nakon posljednjeg rata Vidara postaje glavnom odrednicom i kupalištem građana u vrućim ljetnim danima. Godine 2007. brana i priobalni pojas su bivali krcatim od posjetitelja, što pokazuju i priložene fotografije. Nažalost, 2010. godine dolazi do jednog klizišta na brani, što je ugrozilo sigurnost dijela grada i industrijske zone zajedno sa naseljima koja gravitiraju prema ravničarskom dijelu opštine. Prilikom ispuštanja vode, radi saniranja brane, propuštena je jedinstvena prilika da opština Gradačac sanira barem dio obale jezera, popravi turističku sliku i omogući građanima kupalište u vlastitom gradu. Dobar primjer ovome mogla je poslužiti Panonika u Tuzli, gdje su opštinske vlasti od zapuštene zemljišne površine napravile slano kupalište koje u sezoni posjećuju desetine hiljada kupača i turista. Istina, planova oko uređenja jezera ima, no svi oni ostaju na ideji i priči. Uz sve to nelegalna izgradnja na samim obalama jezera nije nešto čime se možemo pohvaliti u turističkoj reklami. No, kako to nije tema mog bloga, ostavit ću to pitanje onima koji treba da brinu o tome, a mi se vratimo našem jezeru sa pitanjima koja su me dugo vremena zaokupljala i na koja sam tražio odgovor, a to su: Iz kojeg se izvora napaja jezero Vidara i je li to jedan ili se radi o više izvora? Gje je njihova lokacija i kako se oni zovu? Oduvijek sam predpostavljao da je glavni potok čijom vodom se puno jezero, onaj u Vidi što protiče ispod malog mostiča na putu u neposrednoj blizini skretanja prema izletištu Popovača. Ali nisam znao gdje je izvor tog potoka i kako se on zove. Istraživanja su me dovela do spoznaje da je taj potok nastao od dva izvora. Po pričama nekih mještana jedan izvor se nalazi u naselju Novalići, a drugi u Krečanama Donjim, na lokaciji ispod kuće baba Vide, te se oba ulijevaju u tzv. Ružin potok. Za izvor u Novalićima nisam uspio saznati više informacija, kao što je recimo njegova bliža lokacija i eventualno ime, pa molim sve one koji znaju nešto o ovom izvoru da to napišu kao svoj komentar na mom blogu. Što se tiče izvora u Krečanama, sama po sebi su se nametnula pitanja… Zašto se Ružin potok zove baš tako i ko je bila baba Vida. Po informacijama dobivenim od jednog mještanina iz Krečana Donjih priča počinje ovako: Postojala su tri brata po prezimenu Ilić i to: Niko, Mika i Miloš. U krečanama su naslijedili zemlju koju su podijelili na tri dijela od kojih je jedan bio sa potokom i pripao je Milošu. Za Milošem je bila udata Ruža Stjepanović iz Ždrebana, koja je poslije Miloševe smrti naslijedila tu zemlju sa potokom i tako se potok prozva po njenom imenu Ružin potok. Priča postaje interensantnija sa spoznajom da je Ruža imala sestru po imenu Vida koja je je živjela u istoj kući sa Ružom. U mladosti je bila lijepa i zgodna djevojka koja je volila i lijepo da se obuče. Nesretnim slučajem izgubila je život u dijelu naselja koji će se po njenom imenu nazvati Vida. Kako je to bilo blizu izvora iz kojeg je voda uticala u Ružin potok, onda se i izvor nazva po njenom imenu, a Ružin potok na području Vide prozva Vidara. Napominjem da moje istraživanje nema kvalifikovanu podlogu potkrijepljenu sa materijalnim dokazima, zbog čega ga treba sa rezervom prihvatiti. Ipak ga sa zadovoljstvom objavljujem, a naročito zbog toga što je ovo prvi puta da se ovi podaci iznesu u javnost.
A sada, recimo nešto i o drugim izvorima čija voda utiče u jezero! Prije svega, to su dva izvora od kojih je jedan ispod kuće Alije Bajraktarevića, a drugi ispod starih kuća Mašića i Durakovića, koji zajedničkim potočićem prolaze ispod novoizgrađenog puta prema Njiverici i ulijevaju se u jezero. Postoji i jedan izvor u šumi čiji je vlasnik Bajraktarević Jasmin, kao i na zemljištu gdje vikendicu ima Idrizović safet. Pored izvora, jezero se puni i kišnicom iz mnogobrojnih malih šumskih potočića koji nabujaju za vrijeme kišnih dana i sa sobom nose veliku količinu vode u jezero. Šta još reći o jezeru Vidari? Puno toga ima, ali malo onoga što svima nije poznato. Zato ću za kraj, od Gradačačakog info portala, preuzeti priču koja se zove “Kafa na dnu jezera”. Naime, pri igradnji jezera potopljeno je čitavo jedno naselje kuća medju kojima i kuća Sulejmana Okanovića. Od tada je prošlo više od četrdeset godina, a Sulejman je još uvijek razmišljao o tome kako bi volio popiti kafu na pragu svoje potopljene kuće. I kao da je sudbina uzela stvar u svoje ruke, Sulejmanova želja će biti ispunjena. U septembru 2010. godine, u vrijeme kada je voda iz jezera ispuštena radi saniranja brane, na površini su se ukazale veoma dobro očuvane stepenice sa čijeg praga se ulazilo u kuću. Njegov bratić, Mirsad Okanović – Kićo, čuo je za amidžine želje i pripremio mu veliko iznenađenje. Majci je rekao da pripremi kafu i kolače, a on će amidžu za Bajram dovesti na kućni prag za kojim je godinama maštao. Ovu nesvakidašnju priču, na prijedlog Gradačačkog info portala, kamerom je zabilježio je gradačački novinar Zoran Matkić, a video se može pogledati ovdje: Kafa na dnu jezera ”.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 05/2013 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
428179

Powered by Blogger.ba