Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


24.04.2014.

SPORTSKE AKTIVNOSTI KAO ZNAMENITOSTI GRADAČCA DRUGI DIO


Kad sam počeo sa pisanjem o sportskim aktivnostima kao znamenitostima našeg grada krenuo sam sa konstatacijom da je to obiman posao koji iziskuje iztraživački rad sa puno podataka. Bio sam svjestan da sve to ne može stati u jednu kratku priču, pa sam odlučio napisati dva dijela. Ralog za to je, što i pored nastojanja da u kratkom obliku prikažem osnovne podatke o klubovima, čini se da to nisam uspio, odnosno to se desilo samo kod klubova za koje nisam imao više podataka. Za one gdje sam imao dovoljno podataka i fotografija, prosto mi je bilo žao da nešto izostavim, a naročito stare fotografije, jer svaka od njih govori kao hiljadu riječi. Uz sve to, ni u snu nisam mogao pomisliti da je u našem malom gradu bilo, ili još uvijek ima 30, a možda i više klubova i sportskih udruženja. Zato, nabrojimo ih poimenićno i u ovom dijelu priče, sa napomenom da je prvih četrnaest klubova opisano u prvom dijelu priče. A sada hajde da kroz tekst i sliku ovjekovječimo i preostalih šesanaest.
01.Nogometni klub "Zvijezda"
02.Dječiji nogometni klub “Tempo”
03.Ženski nogometni klub „Gradačac“
04.Rukometni klub "Gradačac"
05 Rukometna skola i rukometni klub "Speed" Gradačac
06.Odbojkaški klub "Kula"
07.Košarkaški klub "Gradačac"
08.Košarkaško-invalidski klub "Zmaj"
09.Košarkaški klub žena “Top Ten-Gradačac”
10.Karate klub “Gradina”
11.Karate klub “Adnan Bristrić”
12.Klub borilačkih Sportova "Zmaj"
13.Kung Fu Klub “Pesnica od Bosne”
14.Karate klub “Tempo”.
15.Lovačko društvo "Jelen"
16.Udruženje građana sportskog ribolova "Hazna"
17.Streljačko društvo “Gradačac”
18.Kajakaški klub „Hazna“
19.Kajak-kanu-rafting klub "Vidara"
20.Kajak-kanu klub “Siniša Mlinarević”
21.Ronilački klub “Vidara”
22.Planinarsko sportsko društvo “Gradina”
23.Konjički klub "Posavina"
24.Kinološko društvo"Zmaj"
25.Šah klub “Gradačac”
26.Moto-klub "Zmaj"
27.Moto klub “Bosanac”
28.Karting klub "DEL RACING"
29.Dječija škola sporta “Spartak Kids”
30.Dječija škola fudbala "Sunce"
Krenimo sa Lovačkim udruženjem “Jelen” koje spada među najstarije organizvane sportske aktivnosti na području opštine Gradačac. Prema sačuvanim zapisima, potvrdama i saznanjima od starijih lovaca došlo se do spoznaje da je prvo lovačko društvo “Gradačac” formirano 1922. godine. Prije toga, odnosno za vrijeme austrougarske uprave, lov je bio regulisan zakonima monarhije koji su se primjenjivali i na Bosnu. Po tim zakonima lovom se mogao baviti svako ko dobije dozvolu od državnih organa. Po završetku Prvog svjetskog rata, odnosno u periodu kad je Bosna bila u sastavu Kraljevine Jugoslavije dolazi do potpune anarhije u lovstvu jer nije bilo nikavih propisa koji bi regulisali tu oblast. Da bi zaštitili nekontrolisano ubijanje divljači po gradovima se počinju formirati lovačka udruženja koja su donosila i lokalne propise o broju i vrstama dozvoljenog izlova. Tek 1931. godine država donosi Zakon o lovu, ali desetak godina nakon toga izbija Drugi svjetski rat i taj zakon niko više ne poštuje. Po završetku rata ponovo se formiraju lovačka društva, tako da se 1945. godine i u Gradačcu održava osnivačka skupština na kojoj se obnavlja rad lovačkog društva. Glavni teret poslova obavili su sljedeći naši sugrađani: Ibrahimbegović Sulejmanbeg-Suljo, Muharembeg Mujo, Trakić Muhamed-Djed, Ibrahimbegović Kemalbeg, Dr. Edhem Čamo, Stevo Živković, Mulahalilović Kemal, Kovačević Ivo, Tufekčić Mehmedalija, Gromić Mustafa-Mujo i drugi. Prvi predsjednik obnovljenog lovačkog društva koje je egzistiralo sve do do rata 1992. godine bio je Ibrahimbegović Sulejmanbeg-Suljo, a poslije dolaze: Delić Mesud, Živković Stevo, Sendić Munever, Jašarević Mustafa i Gradaščević Safet.. Poslije rata društvo se ponovo aktivira i u njemu se formira petnaestak sekcija, a za prvog poslijeratnog predsjednika bira se Gromić Fahrudin.
Funkciju sekretara lovačkog društva obavljali su sljedeći lovci: Trakić Muhamed-djed, Imamović Safet, Imamović Suad, Hamidović Galib, Gajić đoko, Gradaščević Safet, Huskić Safet, Novalić Nusret i Bahić Ibrahim. Ovi podaci su iznijeti zaključno sa 2003. godinom. Nabrajanje ostalih članova društva zahtijevalo bi puno više vremena i prostora pa to ostavimo za neku drugu priliku.
Obzirom da članovi lovačkog društva rukuju sa oružjem, možda je zgodno da iskoristimo priliku i na ovom mjestu pomenemo još jedno društvo koje je pogađalo svoje ciljeve iz oružja. Riječ je o Streljačkom društvu “Geadačac” koje je osnovano šezdesetih godina pri MUP-u Gradačac. Članovi kluba su svoje prve korake gađanja učili iz vazdušnih pušaka, a kasnije iz pušaka malokalibarskog dometa. Kako nije bilo tehnički opremljene prostorije, gađanje se vršilo na otvorenom prostoru, odnosno na Zvijezdinom igralištu, odmah ispod kamenih stepenica u pravcu prema brdu na kojem se nalazi porodična kuća Husein-kapetana Gradaščevića. Pisac ovih redova je u sjećanjima zadržao samo jednog člana iz reda ženskog dijela kluba, a bila je to njegova setra Mina (Avdičević) Mujić. Pored nje u klubu su bili još: Garić Nedžo, Subašić Kemal, Mešić Husein i Ćosić Mujo. Zbog neadekvatnih uslova za bavljenje ovim sportom društvo je trajalo samo nekoliko godina i onda potpuno prestalo sa radom. Poslije toga osnovano je streljačko društvo pri tvornici TMD-a, a medju prvim članovima toga društva bio je Šibonjić Mehmed.
Što se tiče Udruženja građana sportskih ribolovaca “Hazna” djeluje od 1964. godine, mada po sjećanjima starijih ribolovaca udruženje postoji od 1957. godine. Ribolovno područje obuhvata ribolovne vode među kojima su uglavnom male rječice poput Male Tinje, Biberke, Zelinjke, Gradašnice, Medžiđke i rječice Rajske. Ali tu su i dva prelijepa vještačka jezera, Hazna i Vidara. Nekada je ovo udruženje brojalo oko 800 članova, ali zbog sužavanja opštinskih granica i sve teže materijalne situacije građana društvo broji između 100 i 150 članova. Trenutno klubom rukovodi Predsjednik Bakir Mulahalilovic. Članovi ribarskog društva učestvuju na mnogobrojnim takmičenjima i imaju se čime pohvaliti. Pisac ovih redova je bio član ovog društva još dok je išao u osnovnu školu, a pauzu je napravio samo za vrijeme studija i za vrijeme proteklog rata. Sad je član ribolovaca kanadske pokrajine Ontario. Pored ribolova, jezera Hazna i Vidara su omogućila razvoj i drugih sportskih disciplina, u prvom redu veslanja sa kajakom i ronjena pod vodom.
Prvi kajakaški klub u Gradačcu osnovan je 1968. godine i zvao se Kajakaški klub "Hazna". Predsjednik kluba je bio Milivoje Kunce a trener Anto Sušić. Nakon dvije godine, odnosno 1970. godine funkciju predsjednika kluba preuzima Dragan Popović a na trenersku poziciju dolazi Mehmed Šibonjić. Interensantno je napomenuti da u to vrijeme, trener Mehmed Šibonjić nije znao plivati, a treninge je obavljao vrlo uspješno i predano uz pomoć časopisa i knjga o kajakaštvu. Kasnije su ga plivanju naučili njegovi kajakaši. Uprkos lošim uslovima u pogledu opreme i finansiranja takmičenja, u Gradačcu je na jezeru Hazna 25. i 26. Jula 1970 godine, vema uspješno održano II pionirsko prvenstvo u kajaku SFRJ na kojem je učestvovalo 16 klubova iz BiH, Hrvatske,Vojvodine, Srbije i Makedonije. Na tom prvenstvu su učestvovali sljedeći naši pioniri (sada se zovu kadeti) : Popović Tijana (Jana), Džanihodžić Miradeta, Murtić Sadika (Dika), Đulbegović Stanka, Pušeljić Zdenko i Huskić Sead. I pored loše opreme osvojili su pet medalja. Nakon toga klub dobiva nešto bolju opremu i nastavlja rad sa izvrsnim kajakašima kao što su: Jašarević Muhamed, Emić Fikret i Avdić Fikret (Piko). Poslije njih dolazi podmlađena ekipa u sastavu: Novalić Ismet (iz Novalića), Gibić Muhamed (Giban), Emić Hasib (Sibo), Nasir Delić, Mehić Bahrudin (Bahro), Segedi Vlado, sestre blizankinje Skenderović Nasiha i Rasema i još mnogi drugi. Ovaj kajakaški klub je egzistirao sve do 1978. godine kada, zbog nemogućnosti finansiranja prestaje sa radom.
Na novi kajakaški klub trebalo je čekati sve do 2006. godine, kada se osniva Kajak kanu-rafting klub "Vidara". Za predsjednika kluba izabran je Mirza Begović, za podpredsjednika Bahrudin Mehić, za trenere Almir i Asmir Mehić te za ekonoma Nasir Delić. Za kratko vrijeme klub je obučio oko 30 novih kajakaša, obezbijedio prostor sa kućicom kluba u borovoj šumi kraj jezera Vidara (do kluba ronilaca), hangar za kajake, sanitarne čvorove, dvadesetak kajaka i kanua s karbonskim veslima za profesionalna takmičenja kao i svu potrebnu prateću opremu za realizaciju takmičenja. Kajakaši ovoga kluba su učestvovali na nekoliko takmičenja i osvojili veliki broj medalja. Međutim, nakon nekoliko godina dolazi do određenih problema i klub, iako još uvijek formalno postoji, faktički ne radi. U takvoj situaciji 2012. godine dolazi do formiranja novog kluba sa nazivom Kajak kanu klub "Siniša Mlinarević". Predsjednik kluba je Hećimović Jasmin, a tu je i jedan od aktivnih članova Beširević Zijad. Klub je još u povoju i sa malim brojem članova, li postiže izvanredne rezultate. Na državnom prvenstvu u kajaku i kanuu na mirnim vodama, održanom u Zvorniku 2013. godine, mladi kajakaši Malik Selimović i Muhamed Beširević postali su državni prvaci u sedam kategorija i vice prvaci u tri kategorije u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji. Iako suočeni sa mnogobrojnim problemima, nadajmo se da će ovi entuzijasti imati podršku opštinskih struktura i nastaviti tradiciju ovog lijepog sporta.
Ronilački klub “Vidara” osnovan je 1982. godine i u to vrijeme brojao je 40 članova. Prvobitni cilj osnivanja Ronilačkog kluba bio je održavanje specijalnih mehaničkih dijelova ventila za gradski vodovod, kao i intervencija oko utopljenika i raznih predmeta potopljenih u jezerima Vidara i Hazna. Granatiranjem grada 1992. godine veći dio ronilačke opreme biva uništen. Nakon rata preživjeli članovi kluba se okupljaju i uz pomoć tadašnjih struktura lokalne vlasti vrši se obuka novih ronilaca za potrebe vađenja NUS-a u oba jezera u Gradačcu. Godine 1998. RK „Vidara“ se registruje kao udruženje građana i od općinskih struktura vlasti, dobija urbanističku saglasnost za postavljanje kontejnera za ronilačku opremu. Na taj način nastaje ronilački kamp na obali jezera „Vidara“ gdje je i sjedište kluba. Predsjednik kluba je Omerovic Enes , a trenutno aktivni članovi su: Omerović Admir, Omerović Damir, Barać Denis, Baković Josip, Baković Miroslav, Mustafić Ernes, Emić Nihad, Čustić Samir, Begović Amer, Aganović Zlatan i Skenderović Sabina. Zahvaljujući zavidnim rezultatima, kao i hrabrosti članova kluba, njihove aktivnosti su se proširivale i na intervencije okolnih rijeka Save, Bosne i Drine. Inače, djelokrug aktivnosti kojima se bavi klub je veoma širok: Obuka i edukacija ronilaca kroz ronilačke kurseve, održavanje rekreativnih ronjenja, organizacija ronilačkih izleta i kampova, trenizi podvodnih sportova, aktivno sudjelovanje u ekološkim akcijama i drugo.
Počeci razvoja planinarstva u Gradačcu vezani su za 1985. godinu kada je po prvi put formirano i
Planinarsko društvo „Trebava“
. Aktivnosti društva su prestale za vrijeme rata, ali se ono obnavlja i od 2004. godine djeluje pod nazivom Planinarsko društvo „Gradina“ . Od tada se vode velike aktivnosti od kojih se izdavaja penjanje na Olimp u Grčkoj te pohodi planinama Bugarske, Španije, Italije, Turske, Albanije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, a svi vrhovi Bosne i Hercegovine osvojeni su više puta. Od 2009. godine dolazi do osvježavanja rukovodstva i na čelo društva staje dr. Muhamed Novalić. Od tada se inteziviraju aktivnosti na izgradnji Planinarskog doma u selu Jasenica koji se po opremljenosti i izgledu ubraja u najljepše na području Bosne i Hercegovine. Dvanaest soba je opremljeno sa kupatilima, a na spratu je i velika soba sa više ležajeva, tako da je ukupan kapacitet šezdeset mjesta za spavanje. Moderna kuhinja sa salom i kaminom pruža sav komfor gostima koji uveliko posjećuju ovaj dom. U međuvremenu društvo je preregistrovano u Planinarsko „sportsko“ drušvo „Gradina“ te je tako ušlo u široku porodicu sportskih društava opštine Gradačac.
Sa izgradnjom hipodroma u Ledenicama Donjim kod Gradačca dolazi do razvoja i konjičkog sporta. Vlasnik Hipodroma je Vuković Suljo i to je prvi profesionalni Hipodrom u Bosni i Hercegovini. Na incijativu jednog dijela građana, 2008. godine dolazi do formiranja Konjičkog kluba kojemu se daje naziv „Posavina“ . Za predsjednika konjičkog kluba izabran je dr. Bajramović Sead, a sjedište kluba je na hipodromu „Vuković“. Ovim je Gradačac dobio još jedan značajan klub u svijetu sporta. Nakon zvaničnog otvaranja posjetioci su imali priliku da pogledaju prvu profesionalnu konjičku trku u Bosni Hercegovini nazvanoj Trial Stakes Gradačac.
Nisam baš siguran da li kinologija spada u sportske aktivnosti, ali obzirom da je lov jedna vrsta sporta uz kojeg su tijesno povezani lovački psi, spomenimo onda na ovom mjestu da u Gradačcu ima formirano i Kinološko društvo “Zmaj” . Na njegovom čelu je Benjamin Jašarević koji ima i svoju uzgajivačnicu pasa. Pored lovnih pasa u sportske se ubrajaju i trkači psi, koje su naši sugrađani mogli vidjeti prilikom otvaranja hipodroma “Vuković”, kada je prije zvanične trke konja održana i trka pasa, engleskih hrtova, koji su prvi isprobali pješčanu stazu namijenjenu za trke konja. Pored toga, nekoliko godina za redom u Gradačcu su održane i izložbe pasa na kojima su naročitu pažnju privlačili bosanski lovački pas Barak i ovčarski pas Tornjak.
Šah kub “Gradačac”. Kad je u pitanju igra šaha i osnivanje gradačačkog šah kluba, moja namjera je bila da opišem osnovne karakteristike ove igre i njen razvoj na području našeg grada. U tom smislu zamolio sam neke svoje prijatelje koji su se aktivno bavili igranjem šaha i koji su bili članovi tog kluba, da mi pomognu u prikupljanju relevantnih podataka. Na moju radost i izvan mojih očekivanja dobio sam čitav jedan historijski pregled, počev od rađanja šaha i njegovog razvoja, ali nažalost i do njegovog umiranja. Obzirom da u ovoj priči koja sadrži ukupno 16 sportskih klubova nisam predvidio tako veliki prostor, a žao mi je da bilo šta izbacim od podataka i fotografija, odlučio sam da gradačačkom šah klubu posvetim poseban prostor u vidu jedne cjelovite i zasebne priče koju ću objaviti uskoro.
Do tada, hajde da kažemo nekoliko riječi o ljubiteljima motora i osnivanju moto klubova “Zmaj” i “Bosanac”. Kad je u pitanju sport iz oblasti motornih vozila onda se uvijek prisjetimo pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća kad su se svake godine održavale motorne trke tadašnjih zaljubljenika u motore. Davno je to bilo i zato otgnimo od zaborava naše sugrađane koji su imali motore. Bili su to: Stari djed Muhamed Trakić iz Svirca, Obučar Izet Senjaković, Bravar Danko Kostić, sajdžija Galib Libovac, konobar Idriz Halilović, nožar Idriz Kikić, bravar Risto Stefanović-Branče, mašinista Mato Baković, a kasnije i njegovi sinovi Dragan i Mile Baković. Jesu li oni preteča današnjih bajkera ili su samo ljudi koji su se vozali na motorima, neka to ostane otvoreno pitanje, a mi pomenimo da danas u Gradačcu egzistiraju dva moto kluba i to jedan sa nazvom “Zmaj”, a drugi kao “Bosanac” . U početku osnivanja to je bio jedan klub i zvao se “Zmaj”, ali vremenom je jedan dio bajkera napustio članstvo i 2011. godine osnovao drugi klub sa nazivom “Bosanac”.
Karting klub "DEL RACING" Da prvo vidimo kakva je to sportska disciplina karting. Prije svega recimo da je to sport u kome takmičari sjede u svojim malim vozilima na motor i pokušavaju pobijediti u trci koja se odvija na određenoj traci. Riječ „karting“ potiče od engleske riječi „cart“ što znači „kolica“. Dakle, karting je trka kolicima koja imaju motor. Na prvi pogled, karting izgleda kao igračka i mnogi je vide kao “Malu formulu". Istina je da tu malu formulu voze i djeca jer po pravilima ovog sporta dječiji karting je disciplina u kojoj učestvuju djeca od 4 do 14 godina, a karting za odrasle osobe je preko 14 godina. U Gradačcu je karting klub osnovan 2008. godine sa nazivom “DEL RACING” , a njegov osnivač je Mustafa (Musa) Delić. Trenutno ima šest aktivnih članova od kojih su neki postigli zapažene rezultate, ne samo na takmičenjima u BiH, već i na međunarodnoj sceni. Tako je Sarah Delić prošle godine na evropskom prvenstvu od 62 vozača u generalnom poretku, vozeći cijelu sezonu 2013. visoko rangirana kao sedma u Evropi. To je veoma značajan rezultat za ovaj mladi karting klub. Sada su njihove ambicije usmjerene na učešću u takmičenju na ROTAX chellenge world. Recimo još i to kako je ovo veoma skup sport i sa njim se ne mogu baviti građani sa prosječnim primanjima. Primjera radi navodimo podatak da jedan set guma košta od 200 do 400 eura, a gume ne mogu trajati duže od 40 minuta. Članovima našeg kartinga zaželimo sigurnu vožnju i još puno uspjeha.
Dječija škola sporta “Spartak Kids”. Dječiju školu sporta pod nazivom “Spartak kids” osnovali su nezaposleni profesori sporta i tjelesnog odgoja, Fuad Dolarević i Emir Osmanlić. Oni su znali da je fizička aktivnost djece uzrasta od pet do deset godina vrlo važan aspekt njihovog rasta i razvoja. Naime, motorički razvoj djece istovremeno podstiče njihov emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. Zauzetost roditelja poslovnim obavezama i nedostatak bezbjednih uslova za boravak djece na otvorenom prostoru dovode do toga da se djeca nedovoljno kreću. Zato dječija škola sporta omogućava da se djeca bave sportom, da budu fizički aktivna i da ta aktivnost ima blagotvoran uticaj na njihov rast i razvoj. Osim toga, upoznavanjem sa pojedinim sportovima djeci se daje mogućnost da otkriju svoje talente i odaberu sport kojim će se baviti u budućnosti. Pozdravimo osnivanje ovakvog jednog kluba u našem Gradačcu i zaželimo im puno uspjeha u radu.
Dječija škola fudbala"Sunce". Pored dječije škole nogometnog kluba “Tempo” u Gradačcu postoji i dječija fudbalska škola “Sunce” kao i istoimeni fudbalski klub. Škola je osnovana 2013. godine, a osnivać škole je naš sugrađanin Amir Durgutović. Zajedno sa svojim sinom Adnanom, Amir je i trener ovog kluba. Kao glavni cilj osnivanja kluba je da se od djece odvoje od ulice i loših stvari, kao i da se od njih naprave dobri i kvalitetni igrači.
Obzirom da je klub nedavno osnovan, još se ne takmiči u nekoj ligi, ali zato igra prijateljeske utakmice sa sličnim klubovima iz općine Gradačac, kao i sa nekim klubovima iz susjednih općina.
Na kraju želim reći kako sam ovu priču pisao sa velikim zadovoljstvom i ponosom što naš grad ima ovoliki broj sportskih klubova i udruženja. Zaželimo im svima još puno upjeha, a mi našu priču završimo sa podatkom da su sva sportska društva i klubovi ujedinjeni u jednu zajedničku organizaciju koja se zove Sportski savez Općine Gradačac čiji je predsjednik veliki sportski radnik, Safet Doborac.
O znamenitostima Gradačca možete više pročitati ako kliknete na BLOG ”.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 04/2014 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
27282930

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
350535