Bibliografija
“Historija est testis temporum, lux veritatis, vita memorie, magistra vitae, nutia vetustatis.
”( Historija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomene, učiteljica đivota, vijesnik davnine.), M.T.Ciceron.





Knjigu, “Kako je nastala zemlja Bosna”, napisao sam 2003. godine. Naime, na nagovor mog mlađeg sina Benjamina, svoje zabilješke o historiji Bosne, pretočio sam u jednu svojevrsnu knjigu. Pisana je za moju dušu i bez namjere njenog publikovanja. Bila je dostupna samo članovima moje obitelji i nekolicini dobrih prijatelja. Ovdje možete vidjeti naslovnicu knjige koju je uradio moj stariji sin Sanjin. Pišući o znamenitostima Gradačca, knjiga mi je ponovo došla pod ruku i sječanje na nju želim podijeliti sa vama. Klikom na naslovnicu otvorit ćete knjgu za čitanje.

BIBLIOGRAFIJA

- Esad Sarajlić, Gradačac 1945-1991. Gradačac, 2003.
- Esad Sarajlić, Gradačac sa okolinom u prošlosti, Gradačac, 2007
- Esad Sarajlić, Historijski razvoj srednjoškolskog obrazovanja u Gradačcu do 1995., Gradačac, 2011.
- Esad Sarajlić, JU osnovna škola "Ivan Goran Kovačić" Gradačac (1962-2012)
- Mehmedalija Tufekčić,Gradačac u 1941 godini
- Esad Tihić, Gradačac od 1941 do 1945. Gradačac, 2000.
- Esad Zukić i Sejad Berbić, 60 godina zdravstva u Gradačcu, Gradačac. 2004.
- Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i hercegovini, Sarajevo 1980.
- Husnija Kamberović, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) Biografija, Sarajevo, 2002.
- Muhamed Hadžijahić, Gradačac i okolina. (Rukopis Nacrta za monografiju koja nikad nije štampana)
- Mustafa Imamović, Historija Bošnjaka, Sarajevo 1997.
- Nijaz Duraković, Proklestvo Muslimana, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, Gradačac-Turistiški i privredni vodić, Gradačac,1990.
- Sadik Šehić, Zmaj od Bosne, Tuzla, 1991.
- Sadik Šehić, Sumbulški zapisi Mula Vrcanije, Tuzla, 1998.
- Sadik Šehić, 112. godina gradačačkog suda, Gradačac, 1999.
- Sadik Šehić, Romski snovi o krilatom konju.
- Suad Krajnović, Građanin provincije
- Feri Midžan, Kikičev put u smrt
- Hasan Kikić, Provincija u pozadini
- Hasan Kikić, HO-RUK
- Hasan Kikić, Bukve
- Ahmed Muradbegović, Ponos



VIDEO:
Moj govor povodom godisnjice rada "Elektrodistribucije" u ratnim uslovima




VIDEO:
Moj golubarnik







VIDEO:
Gradačac moj rodni grad


06.04.2015.

IVO I LJUDMILA UNGARO



Bračni par, Ivo i Ljudmila Ungaro doselili su se u Gradačac pedesetih godina prošlog stoljeća. Ivo je rođen u Šibeniku 1919. godine, a Ljudmila u Zagrebu 1926. godine.
Po struci oboje su bili prosvjetni radnici, ali su kroz svoj radni vijek radili i druge poslove. Pred sami drugi svjetski rat Ivo je u Zagrebu studirao na Glazbenoj akademiji, a ujedno je radio u glazbenoj redakciji tadašnjeg Radio Zagreba. Još tada su ga prijatelji zvali “Profesor glazbe”.

U Zagrebu se upoznao sa svojom budućom suprugom Ljudmilom, koja je sudirala pedagošku akademiju. Kao prosvjetni radnici otišli su Šibenik, gdje je Ivo predavao flautu klasi učenika u kojoj je bio i legendarni pjevač Arsen Dedić. Obzirom da je u našem Gradačcu početkom pedesetih godina otpočela sa radom Gimnazija, nedostajalo je profesorskog kadra pa je Ljudmila primljena kao nastavnik prirodopisa. Poslije određenog vremena i pojavom novih kadrova, Ljudmila je raspoređena na poslove sekretara škole gdje je radila sve do penzionisanja. Bila je veoma omiljena osoba, kako među učenicima, tako i među mnogobrojnim građanima, koji su je od milja zvali skraćenim imenom Mila. Inače, bila je veoma stroga žena, ali izuzetno pravedna.
Ivo je primljen u tadašnju opštinsku službu i radio je na poslovima budžeta. Kroz taj posao nesebićno je pomagao pri izgradnji osnovnih škola u Kerepu, Tolisi, Ledenicama, Zelinjama i još nekim selima. Obzirom da je bio vrstan muzičar, zajedno sa Antom Mihaljevićem vodio je gradski hor kao i muzičke sekcije, tamburašku i trubačku.

Ivo je bio je inicijator i jedan je od najzaslužnijih ljudi za osnivanje Radio stanice Gradačca. Dugo godina je bio tehnički i muzički urednik po čemu ga mnogi i danas pamte. Stanovali su u jednom od najljepših stambenih objekata smještenom pored poznate gradačačke aleje. To je kuća sa dva ulaza igrađena još za vrijeme austrougarskog doba u kojoj je sa jedne strane dugo godina živjela porodica Trakić, a sa druge strane Ivo Ungaro sa suprugom Ljudmilom i sinom Eduardom (Edijem) . Dvorište je uvijek bilo puno cvijeća, a ispred kuće su se nalazile stogodišnje jele koje su pravile duboku hladovini i toj kući davale poseban ambijent. Ko je ulazio u tu kuću imao je priliku vidjeti mnoštvo prelijepih maketa brodova jedrenjaka koje je Ivo veoma strpljivo i pedantno pravio. Bio je to njegov dugogodišnji hobi o kojemu se svojevremeno i u novinama pisalo.

Mila je bila veliki zaljubljenik knjiga i u kući su posjedovali solidnu biblioteku. Njen hobi u kojem je posebno uživala bilo rješavanje ukrštenica. To je ostala upečatljiva slika Aleksandru Mlaču još iz vremena kad je kao dječak dolazio na časove sviranja harmonike koje mu je davao Milin muž Ivo Ungaro. Po završetku Gimnazije, njihov sin Edi je otišao na studij u Zagreb, gdje je po završetku fakulteta ostao živjeti. Poslije duge i teške bolesti Ivo je umro 1988. godine u svojoj 69. godini života i sahranjen je na gradskom groblju u Gradačcu. Po izbijanju nesretnog rata za Ivinu suprugu Ljudmilu pobrinuo se njihov susjed Likić Ševal. Zajedno sa svojom suprugom Sehijom i svojom djecom, 1992. godine izvukao je iz ratnog poprišta i Ljudmilu Ungaro, te ih smjestio kod svog brata u Lukavcu kod Tuzle. On se vratio u ratni Gradačac, a o Ljudmili se nastavila brinuti Ševalova supruga, kao i njegova bliža familija. U kontaktu sa Ševalovom suprugom saznao sam da se ona brinula o Ljudmili kao za svoju rođenu majku i da nije žalila potrošiti poslednju paru kako bi Mili kupila cigarete, jer ova bila strastveni pušač. Jednog dana 1993. godine Mila se iznenadno razbolila i sljedećeg dana umrla.
Pod kišom granata koje su dolazile iz pravca Ozrena, Sehija i još nekolicina Ševalove rodbine i prijatelja, sahranili su Ljudmilu na groblju u Lukavcu. Po završetku rata Ljudmilina prijateljica i kolegica sa posla prof. Milunka (Mila) Gradaščević izrazila je želju da posjeti grob svoje imenjakinje Ljudmile (Mile) Ungaro, te je zajedno sa Sehijom otišla u Lukavac i poklonila se ovoj našoj sugrađanki kojoj je sudbina bila predodređena da za sva vremena ostane u BiH.
Kako su sudbine uglavnom nepredvidive, takva je bila i Ševalova. Godine 1997. vraćajući se sa posla doživio je saobračajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao.
Nama, ostaju sjećanja, a kako ona postepeno blijede, zapisao sam ovo u cilju da od zaborava otrgnem Ivu Ungara i njegovu suprugu Milu, ali i njihovog susjeda Ševala, koji je u toku rata pokazao nesebičnu brigu prema jednoj ostarjeloj i usamljenoj ženi.
Njhovom sinu Ediju, kao i Ševalovoj Supruzi Sehiji, zahvaljujem se na krasnim fotografijama koje su mi dostavili.
Obzirom na Ivinu veliku zaslugu u osnivanju Radio stanice Gradačac, ovu priču objavljujem 6. aprila 2015. godine, kada se navršava 50 godina od dana njenog osnivanja.
O znamenitostima Gradačca možete više pročitati ako kliknete na BLOG ”.
Mirza Avdičević

GRADAČAC I NJEGOVE ZNAMENITOSTI KROZ HISTORIJU
<< 04/2015 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
2627282930

POSVETA

Ovaj blog posvećujem svom gradu i mojim sugrađanima sa kojima sam proveo najljepše godine života. U tom cilju, na jedan poseban način želim dati svoj doprinos i otrgnuti od zaborava sve one znamenitosti našeg grada koje čine njegovu dušu. Pri tome nemam pretenzija da pisem o historiji, ali ću se poslužiti historijskim činjenicama i podacima koje su historičari napisali i neka mi ne zamjere ako ih pojedinačno ne pomenem, jer sve što cu pisati, biće iz ljubavi prema mom gradu i ljudima koji su na bilo koji način vezani za Gradačac. Mirza Avdičević,
Marta, 2011.godine.


Posalji email

SADRŽAJ
1.Područje Gradačca u prahstorijskom vremenu
2.Prvi pomen Gradačca u srednjovjekovnoj Bosni
3.Pominjanje Gradačca za vrijeme osmanske imperije
4.Ko je vladao Gradačcem prije Gradaščevića
5.Lirska pjesma koja nagovještava Husein-begovo rođenje
6.Porodični život Husein-kapetana Gradaščevića
7.Originalni portret Husein-kapetana Gradaščevića
8.Kad je nastala i ko je gradio kulu "Zmaja od Bosne"
9.Ko je autor pjesme sa Gradacca bijele kule
10.Smrt Husein-kapetana Gradaščevića i njegov mezar
11.Sviračka džamija i prva medresa u Gradačcu
12.Sviračka česma
13.Čardak Husein-kapetana Gradaščevića
14.Sahat kula
15.Džamija Husejnija
16.Bukvara i Begova džamija
17.Izgradnja crkava na području Gradačačke kapetanije
18.Fra Lovrin grob-svetište u Turiću kod Gradačca
19.Dva turbeta od kultnog značaja sa područja Gradačca
20.Prva biblioteka(kutubhana) u Gradačcu
21.Dom kulture-medresa Muradija
22.Sa Gradačca bijele kule
23.Francuski novac iz 17.stoljeća u Jelovče selu kod Gradačca
24.Nalazi grckog i rimskog novca sa područja Gradačca
25.Stećci sa područja Gradačca
26.Hadži efendijina česma
27.Izvor vode zvani Hlupan
28.Izvor vode Hazna
29.Izvor Gradašnice Starčevac
30.Zmajevac
31.Bezimeni izvor
32.Kamerom kroz Gradačac
33.Točak i Proboj
34.Banja Ilidža Gradačac
35.Gradačac za vrijeme Austro-Ugarske
36.Škola na Gradini-Gimnazija
37.Zgrada Javne biblioteke
38.Crvena škola
39.Dječije obdanište
40.Prva bolnica
41.Zgrada pošte
42.Popovička
43.Škola ucenika u privredi-ŠUP
44.Građanska škola, zgrada na Varoši koje više nema
45.Pravoslavna crkva sv. Ilije proroka u Gradačcu
46.Katolička crkva sv. Marka evanđeliste u Gradačcu
47.Gruntovnica i katastar
48.Gradačačka aleja
49.Kuća porodice Jahića
50.Kuća porodice Taslidžića
51.Vila na aleji
52.Kuća porodice Halilovića
53.Poslovni objekat Karla Manca
54.Poslovni objekat Danka Kabilja
55.Kuća obitelji Mihaljevića
56.Gradačac u vremenu Kraljevine Jugoslavije
57.Dio čaršije sa hotelom iz 1937. godine
58.Poslovni objekat porodice Šakića
59.Sarajlića Bina
60.Dio čaršije sa poslovnim objektom Marka Ivankovića
61.Ibrin han
62.Kuća Steve Stevića
63.Zvijezdino igralište
64.Kuća Cvjetanović Tadije
65.Bronzina kuća-kafana
66.Oraška trgovina
67.Miralemova kuća
68.Kuća gradačačkog boema Sulje Ibrahimbegovića
69.Kuća Asima Muftića- škola u Vidi
70.Rodna kuća književnika Ahmeda Muradbegovića
71.Rodna kuća književnika Hasana Kikića
72.Rodna kuća revolucionara Josipa Šibera
73.Gradačac za vrijeme II svjetskog rata i SFR Jugoslavije
74.Gradsko kino
75.Gradska pijaca
76.Željeznička stanica i pruga Gradačac’Modriča
77.Bio jednom jedan bazen
78.Gradačačke brijačnice
79.Čitaonica u Svircu
80.Alagina magaza
81.Fotografska radnja Jusufa Kadrića
82.Zgrada opštine Gradačac
83.48 godina postojanja Radio stanice Gradačac
84.Izletište Popovača
85.Jezero Hazna
86.Pjesma ljeta ’71
87.Jezero Vidara
88.Gradačačke sajdžinice
89.Stari dobri obućari
90.Gradačačke slastičarnice
91.Gradačačke pekare
92.Gradačačke aščinice i ćevabdžinice
93.Šezdeset godina sjećanja na jednu Vodicu
94.Priča o Popivodi
95.Gradačački krojački saloni
96.Gradačac-stolarske radionice
97.Čovjek koji je volio motore,Stefanović Risto-Branče
98.Majstori bez radionica, gradačački moleri
99.čovjek koji voli ljude i golubove
100.Nezić Sika
101.Zlatarske radionice i RTV servisi
102.Zanatske radionice sa zvukom metala
103.Gradačačke automehaničarske radionice
104.Ljudi za volanom-profesionalni vozači Gradačca
105.Čovjek koji je krpio lopte i kopačke, Radaković Ratko
106.Kahvedžinica ismeta Krajinovića
107.Male djelatnosti koje život ljudi čine ljepšim i udobnijim
108.Mustafa Škodrić – Mujo Škodra
109.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - prvi dio
110.Razvoj sportskih aktivnosti na području Gradačca - drug dio
111.Šahovski klub “Gradacac”
112.Razvoj i tradicija KUD-ova u Gradačcu
113.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-prvi dio
114.Gradačac i njegovi muzički bendovi, igranke naše mladosti-drugi dio
115.Gradačac od kasabe do modernog grada
116.Gradačac 1968. godine, Penjarol-Truhla Višnja
117.Kraj – koji to možda i nije
118.Kraj koji to nije ni bio
119.Gradačački apotekar Hans Weys
120. Bračni par Angela i Milivoje Kunce
121. Vera i Rudolf Mlač
122. Ivo i Ljudmila Ungaro
123. Ibrahim Bahić
124. gubitak jedne mladosti
125. Braća Tipure
126. Akademski slikar i vajar, Bilajac Ibrahim
127. Gdje je mezar Husein-kapetana Gradaščevića
128. Fudbalska legenda, Safet Kikić - Ćire
129.Gradačački doajen, Jovan Stefanović sa suprugom Jelenom
130. Majka Munira i njene četiri spomenice
131. Kako je sve počelo-Sajam šljive
132. Pjesnik i književnik, Husein i Sadik Šehić
133. Naše gore list-Aleksandar (Saša) Mlač
134. Halil Nezić i njegov mlin
135. Telal viče po Gradačcu gradu
136. Čovjek koji je darovao svoju krv više od sto puta-Esad Skenderovic
137. Inicijativa za pronalazak mezara Husein-kapetana Gradaščevića







POSEBNI LINKOVI

MOJI FAVORITI

BROJAC POSJETA
442467