Obzirom da je u prošlosti u Gradačcu živio neznatan broj hriščanskog stanovništva u gradu nije bilo crkava, što ne znači da ih nije bilo na području Gradačačke kapetanije. U samom gradu, pravoslavno i katoličko stanovništvo je bogosluženje obavljalo uglavnom po privatnim kućama. To je, inače, bio period u kojem hrisčanima nije bilo lako graditi svoje bogomolje, jer socijalne norme tog vremena su diktirale da sultan odobri konstrukciju bilo kojeg neislamskog religijskog objekta. Uvidjevši da je to težak i mukotrpan proces, Husein kapetan Gradščević se odlučio da u nekoliko slučajeva sam odobri izgradnju nekih hriščanskih škola i vjerskih objekata. U to doba to su bile uglavnom kapele ili kako su ih tada zvali “ćelije”. Izgradnja velike crkve u Tolisi je izgrađena poslije Gradaščevićeve smrti i uz sultanovu dozvolu, a dvije crkve u Gradačcu, naselje Varoš, izgrađene su za vrijeme austrougarske vlasti, o čemu će biti riječi kasnije.
Mali riječnik: Pučka škola je osnovna škola u kojoj su se izučavali predmeti građanskog tipa obrazovanja. Škola koja nije organizovana isključivo na vjerskoj osnovi.
Tekst napisao, Mirza Avdičević.
10 komentara
Komentariši
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Potaknuo si me svojim novom objavom da napravim poređenje onoga vakta i sadašnjeg vremena .H. Kapetan Gradaščević kako kažeš 1823.god u vrijeme svoje vladavine još bez odobrenja Sultana gradi na području Gradačca i druge vjerske objekte sem džamija .Sam kažeš da je posjedovao političku zrelost za neše krajeve , i imao šoroka shvatanaj , nije ni čudo što je njegova Kapetanija bila najbolje uređena . Svaka čast Zmaje od Bosne , da je sad takvih Bosanaca i Hercegovaca gdje bi nam kraj bio ?
Kako je lijepo za cuti da je u davnom osamnajstom stoljecu bilo suzivota ,a u tvome gradu citam i okolnim mjestima Husein Gradascevic je svugdje kako kazes ostavljao graditeljskog traga . Mene interesuje postoji li u selu Tolisi ova crkva koja je izgradena 1823. godine a prikazao si je na slici , ima li traga puckoj skoli ? vjerovatno ne u protivnom bilo bi to pravo cudo !
Hvala na oba ova lijepa i zanimljiva komentara. Svako doba je imalo i losih i dobrih strana, ali je uvijek lijepo pomenuti licnosti koje su u narodu ostale upamcene kao pozitivne. Jedna od njih je svakako i Husein-kapetan Gradascevic. Crkva u Tolisi je jedna od najvecih u BiH i poznata je po mnogim detaljima. Naravno da jos uvijek postoji sto se moze vidjeti na ovom linku. http://www.panoramio.com/photo/22662525
Pucka skola koju je osnovao fra Ilija Starcevic je danas moderna skola koja nosi njegovo ime, sto se takodje moze vidjeti na ovom linku.
http://www.os.fra.ilije.starcevica.tel.net.ba/slike/tolisas/11220006.JPG
Puno pozdrava posjetiocima mog bloga.
Jarane moj , vrijeme o kome pišeš , a dobro to radiš imalo je mnogo dobrih strana , drago mi je što su se u to vrijeme gradile i druge bogomolje sem džamija i ko ih je gradio Husein Gradašćević, drago mi je da si i ovo objavio .
Hvala Mirza na na linku .
Jos jedan fini post , sire se vidici o proslosti i okolini tvoga grada .Zahvaljujuci predhodnim komentatorima pogledala sam i link i dopada mi se sto svoje objave potkrepljujes cinjenicama .
🙂
Napisao sam neki tekst općenito, ne konkretno na određeni post,kroz privatne poruke, i samo me interesuje jeste li čitali? Ovim putem čestitke za, ovaj naš, blagdan Bajram.
Uz svu moguću pohvaalu za Vaš rad, slobodan sam Vas ljubazno priupitati, da li mijenjate slova “č” i “ć” ne znajući (iz bilo kojeg razloga) gdje koje pripada, ili je to lapsus calami? Ja sam Tramošnjanin, i koliko mi je poznato, ljudi našeg kraja nemaju problema s tim tzv. “mekim” i “tvrdim” slovima. Hvala lijepa!Srdačan prijateljski pozdrav! Mato Grgić
Dragi Mato, hvala na lijepim rijecima upucenim povodom mog pisanja, kao i na uocavanju mijesanja slova č i ć. Nije slucajno mijesanje tih slova..Trudim se, pogotovo u poslednje vrijeme. Evo, i u ovom tekstu sam izvrsio neke ispravke.
Puno pozdrava. Mirza.