BANJA ILIDŽA GRADAČAC




Izvor termalne vode na staroj lokaciji banjskog lječilišata “Ilidža je izuzetno vrijedno prirodno bogatstvo kojeg smo znali iskoristiti, ali samu lokaciju izvora zapustili smo do te mjere da bi se obrazi od stida trebali crveniti. Nadam se da ce ove fotografije potaknuti nekoga da se izvorište uredi i bar jedna česma ponovo napravi za putnika namjernika, a dotle, mi će mo se pozabaviti sa historijskim podacima.

Naime, ovaj izvor se koristio za odmor i liječenje još u tursko doba vladavine Bosnom i iz tog perioda ostala je jedna česma, manje kupke i otvoreni bazen obložen daskama. Prostor oko tog izvorišta stolječima je natapan ljekovitom vodom, pa su se na pojediniom mjestima formirali slojevi blata koje ima ljekovita svojstva, čak i veća od same termalne vode.
Zemljište na kojem se nalazi izvor je u tursko doba bilo u privatnom vlasništvu poznate trgovačke porodice Jovana Babića. Zatim u periodu austougarske vladavine, u vlasništvu Izet bega Gradaščevića, a u periodu između dva svjetska rata bila je u vlasništvu Nazif bega Gradaščevića. Potom je od 1945. godine, u agrarnoj reformi, banja Ilidža nacionalozovana i oduzeta od porodice Gradaščevića. Ubrzo zatim postaje društvena svojina i njen prvi direktor je bio Huso Kondžić. Radila je kao samostalna jedinica sve do 1950. godine kada se priključuje ugostiteljskom preduzeću “Jedinstvo”. Tih godina izgrađeni su i manji ugostiteljski objekti sa nekoliko kupki.
Uređen je parkovski prostor i ljetna bašta tako da su građani u ljetnim mjesecima, ovaj prostor mogli koristiti za odmor i zabavu.

No, vratimo se još malo u prošlost i recimo da je prva istraživanja banjskog izvora, davne 1866. godine, izvršio prof. dr. Ernest Ludwig, utvrdivši da postoje tri izvora sa kapacitetom od oko 50 litara u sec. i temperaturom od 29,3 stepena. Po njegovoj preporuci napravljeni su i spacijalni kazani za dogrijavanje vode na temperaturu između 38 i 40 stepeni. Sve to je urađeno još dok je banja bila u vlasništvu nazif bega Gradaščevića.

Nova istarživanja i hemijska analiza banjske vode vršena su 1977. godine od strane prof. dr. Josipa Baća i dr. marka Ciglara, poslije čega je dato zeleno svjetlo za početak gradnje sadašnjeg objekta banja Ilidže, koji je pušten u rad 23. maja 1980. godine.

Tekst napisao, Mirza Avdičević

5 komentara

  1. Lijepo napisano…a moglo bi biti i korisno, ukoliko podstakne nekog od odgovornih da učini nešto, da nešto promijeni, kako nam se više ne bi “…obrazi od stida crvenili…” Da li je nerealno ovako nešto očekivati???
    p.p.

  2. Sirom Bosne poznata banja Ilidza ..ljeciliste .Lijepo si slikom pokazao kako je to bilo nekada kako je sada ..ali je nevjerovatno da se u blizini tako lijepog objekta nalazi ovakav zapusteni izvor ..sa druge strene ova voda sto tece je ona ista prirodno topla voda, koja tece neprekidno od 2007.god.koju si pominjao u ranijem postu ..
    Ne znam Mirza hoce li biti ikakvoga hajra od ovoga tvoga pisanja ..ti se zaista trudis ukazati kako sacuvati i iskoristiti u najbolje svrhe bogatsvo i ljepote grada ..cini mi se da ce se ipak niko zacrveniti…mozada mi to necemo docekati alo ce se jednoga dana tvoj trud isplatiti ..:))

  3. Ne mogu vjerovati da je ono izvor legendarne banje “Ilidze” u Gradaccu. U prvom redu trebali bi se crveniti obrazi odgovornih ljudi u banji. Sta ako neko od pacijenata zazeli da mu pokazu izvor sa kojeg bi se htio vode napiti ???

  4. Mirza lijepo pises, i svidja mi se tvoj nacin, al’ vise nostalgicno i opisno, a manje informativno. Primjera radi:”… poslije čega je dato zeleno svjetlo za početak gradnje sadašnjeg objekta banja Ilidže, koji je pušten u rad 23. maja 1980. godine ..” STVARNO?? … A da li ti je poznato k'o je nabavio pare u periodu komunisticke Jugoslavije, da se napravi banja iz 1980, koja ni do danas ne izgleda drugacije? K'o je okupio tuzlanske “komunjare” na pelagicevskoj sljunkari, organizovo im lov, i Eseda Emica da im napravi riblji papriikas od mojih crvenpera, da bi odobrili finansije za izgradnju danasnjeg centra.
    Kao dijete, gledao sam maketu te banje kao viziju i ideju u glevi moga oca…. I na kraju, moj otac nije ni bitan. Mimar Sinan manje il’ vise, ako ima drugi da zamijeni. Medjutim … 1980-ta je davno bila, i ne nadje se drugi da napravi bolje i vece.

Komentariši