Nije mi namjera pisati o historijskoj politici stvaranja, kako velikih carstava, tako i malih država, ali pošto je na redu moje pisanje o znamenitostima Gradačca za vrijeme Austro-Ugarske uprave Bosnom i Hercegovinom, ipak se osvrnimo na okolnosti, zbog kojih je Bosna došla pod Austro-Ugarsku upravu. Svi znamo da je to bilo na Berlinskom kongresu 1878. godine, ali krenimo nekim hronološkim redom. Berlinskom kongresu je prethodio San-Stefanski ugovor, potpisan 3.marta.1878. godine, kojim je završen rat između Rusije i Turske. Po tom ugovoru, kojeg je pretežno diktirala Rusija, Turska je trebala izgubiti veliki dio svog teritorija na Balkanu, a istovremeno bi se, kao ruski satelit, stvorila Velika Bugarska, koja bi uključila najveć dio današnje Makedonije, te dijelove Srbije do Niša, Albanije i grčku Makedoniju, osim Soluna. Bosna je trebala ostati pod turskim suverenitetom, ali bi dobila značajnu autonomiju. Ovoliki utjecaj Rusije na ovom području Europe nikako nije odgovorao zapadnim silama te Engleska i Austro-Ugarska, zajednički traže održavanje Berlinskog kongresa, na kojem bi se i uz njihovo učešće, ponovo razmatralo uređenje pomenutih teritorija.
Prisiljena međunarodnim pritiskom, Rusija je morala popustiti i Sanstefanski-ugovor biva poništen, a uređenje Balkana počinje iznova. Ishod pregovora je bio Berlinski sporazum potpisan 13. juna 1878. godine. Njime je izmijenjeno ili poništeno 18 od ukupno 29 tačaka San-Stefanskog ugovora. Time su bile priznate Rumunija, Srbija i Crna Gora kao suverene države, a Bugarska je podijeljena na južni dio koji je ostao pod turskim suverenitetom, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneževina Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dato na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj. Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga, Niški, Pirotski, Toplički i Vranjski, a Crna gora je dobila Nikšić, Pdgoricu i Bar. Berlinskim sporazumom drastično je smanjena moć Turske u Europi. Utjecaj Rusije također je smanjen u korist Austro-Ugarske, što je povećalo napetosti između dva carstva. Zbog ovakvog uređenja Balkana ubrzo je došlo do novih nemira na tom području, što će uroditi Balkanskim ratovima, a potom će djelomično dovesti i do Prvog svjetskog rata.
Tekst napisao, Mirza Avdičević
6 komentara
Komentariši
Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.
Super informacija, kratko i jasno. Sa nestrpljenjem cekam nove znamenitosti.
Lijep uvod…nagovještava da će novi postovi biti veoma interesantni…
p.p.
Super članak. Sad sam pola sata čitao Wikipediju da saznam više o Berlinskom Congresu 😉
Drago mi je da vam se svidja ovo sto radim. Lijepo je spoznati historiju i znamenitosti koju je ona ostavila iza sebe.
lijep i sazet pregled informacijama koje su jako znacajne za proslost i sadasnjost nase zemlje i njenog okruzenja.
lijepi selam!
Neka malo i istorije , ipak ću ja o panorami Gradačca ..Moramo priznati da je lijepo izgledao i u tim šezdesetim prošlog stoljeca , kao i 1902 god ..divno je to sto pronalaziš ove stare fotografije i dobro ih koristis uz tekst…ma sve dobro radiš …pozdrav !!!