CRVENA ŠKOLA


Ova zgrada, u narodu poznata kao Crvena škola potiče iz doba austro-ugarske uprave Bosnom, a sagrađena je 1886. godine. Naziv „Crvena škola“ je dobila zbog toga što je zgrada izgrađena sa fasadom crvene boje. Bila je u privatnom vlasništvu, ali je općina kupuje 1890. godine od hafiz Hakije Hadžihafizovića i tokom mnogih godina služila je za različite namjene. Poslije
Drugog svjetskog rata u nju je smještena osnovna škola Jovan Jovanović Zmaj, koja u kontinuitetu svoj rad nastavila pod nazivom Ivo Andrić. Godine 1974. škola preseljava u novu zgradu, a stara zgrada se prilagođava za potrebe političkih organizacija, odnosno partija. Od 1993. godine osnovna škola je nastavila sa radom pod imenom Dr. Safet-beg Bašagić. Obzirom da je ova zgrada dosta vremena služila za potrebe školstva, recimo nešto više o obrazovanju na području našeg grada.

U daljoj prošlosti, pismenost i obrazovanje nisu imali masovni karakter i uglavnom su bili vezani za pojedince koji su se time bavili po samostanima i crkvama. U tursko doba počinje masovnije obrazovanje, ali je sistem školovanja bio organizovan isključivo na vjerskoj osnovi. Kada je u pitanju ovo doba onda treba spomenuti da je prva osnovna škola na širem području Gradačca vezana za ime Husein kapetana Gradaščevića uz čiju je saglasnost sagrađena 1823. godine u Tolisi kod Orašja.
U Gradačcu je prva osnovna škola otvorena 1845. godine. Tek sa austro-ugarskom upravom počinje organizacija državnih škola za koje se propisuju programi i nastavni planovi. Austrija je željela da u BiH što prije potisne konfesionalne škole pa je već do 1881. godine otvorila 32 državne škole, a 1912. godine donosi i prvi zakon o osnovnim školama. Prvi domači udžbenik pojavio se 1883. godine. Za vrijeme kraljevine Jugoslavije školstvo ne ide u obrazovnom razvoju kao što će se to desiti tek poslije Drugog svjetskog rata. Krajem 1945. godine u Gradačcu je bilo svega nekoliko osnovnih škola, ali su do 1956. godine već izgrađene 22 nove škole. Treba napomenuti da je osnovno obrazovanje u tom periodu još uvijek trajalo četiri godine, te da je prva osmogodišnja škola počela sa radom 1958. godine.

Tekst napisao, Mirza Avdičević

3 komentara

  1. Iako su predmet moga bloga znamenitosti Gradacca, svaki puta uz objavljenu znamenitost pokusam iznijeti i podatke koji su usko vezani uz taj objekat. Ovom prilikom sam pisao o zgradi koja je imala vise namjena, ali posto je najduzi period sluzila za potrebe skole, to sam iskoristio priliku napisati nesto o razvoju skolstva na podrucju naseg grada. Izmedju ostalog spomenuo sam kako je sve do stvaranje Nove Jugoslavija na nasoj opcini bilo svega nekoliko skola, da bi u neposrednom poslijeratnom periodu bile izgradjeno 22 nove skole. Od jednog vjernog citatelja ovo bloga dobio sam pitanje “Gdje su izgradjene te 22 skole”.
    Iako to nije glavna tema mog bloga, pokusajmo dati ovakav odgovor: Za vrijeme tusrkog perioda sve skole su bile formirane na vjerskoj osnovi i bilo ih je po jedna za svaku religiju. Za vrijeme austro-ugarskog perioda i perioda kraljevine Jugoslavije izgradjene su kao narodne osnovne skole i to u: Gradacu,G.Zabaru,Porbricama,Tramosnici,Turicu,Srnicama, Zelinji S., Zelinji G.i Skugricu G. Poslije Drugog svjetskog rata,skole se grade u: Vidi,Lukavcu,Novalicima, Rajskoj,Jelovce selu,Ledenicama D.Ledenicama G.,Spionici,Kamberima, Krcevljanima, Krecanama, Sibovcu, Hrgovima D.,Biberovom P.Vuckovcima,Kukuruzima,Cendicima, itd. i td. Godine 62/63 na podrucju Gradacca radilo je 38 osnovnih skola i to: 4 pune osmogodisnje, 2 sestogodisnje, 4 petogodisnje i 28 cetverorazrednih. Uhhh, ovo je bila cista statistika, koju bas ne volim, ali je ipak potrebna i korisna. Hvala citaocu ovog bloga koji je inicirao moj odgovor.

  2. Hvala tebi na ovako iscrpnom odgovoru. Iako su predmet tvog bloga znamenitosti Gradačca, dobro je što si pisao i o razvoju školstva, jer se to veoma lijepo uklopilo u temu, a mislim i da će čitaocima bloga sigurno biti drago što su mogli pročitati ovakve podatke, do kojih baš i nije lako doći…
    p.p.

  3. Sicas se Mirza sa podacima o skolstvu i nije tursku vec osmanski period Bosne.Ako grijesim pitaj Eseda Sarajlica vidis ono sto ja kazem da si bosnjacki bosanski nepismen.Ti se rodio a na djedovom ti mezaru kvake koje neznas citati….Ha neko ti prekinuo kontinuitet skolstva tj pismenosto a tvoj djed znao sigurno citati i pisati i pisati na arapskom persijskom i bosancicu….Dosao odnekud Vuk pa proglasio ti oca i djeda i tebe nepismenim….Dva veka vuka…A svirac i sviracka medresa iskolovala sve moje amidje i mog oca vjerovatno i tvoje oni osnovali analfabetske tecajeve opismenili narod i na latinici i znali sta pise na onom nasem mezarlju i nisanima oko Gradine od kojeg smo pravili stepenice kao Smajo Osmanlic i ucitelji iz Srbije i Crne Gore o kojima pises sa sjetom poceli sa nama praviti kuce po mezrju uleme po sehidima ne samo oko Gradine ;neki nasi ucitelji iz prvog nam razreda zavrsavali su skole kada smo bili uveliko na fakultetu e moj Mirza ne mogu dalje.Doduse ovo skolstvo o kojem ti pises nas je turcilo i pravilo nepismenim e moj mirza A medresa Mirza…..SVIRACKA MEDRESA KOJA JE DALA SREDNJU SKOLSKU SPREMU MOJIMA PRIJE CCA 100 g. MS HUSO TURCIN

Komentariši