GRUNTOVNICA I KATASTAR


Gradačac, mali grad, a pun znamenitosti koje o njegovoj historiji priču pričaju. Mnogo toga je već porušeno, ali i dovoljno ostalo da se prošlost ne zaboravi. Zgrada o kojoj danas pišemo plijeni svojom ljepotom i prepoznatljivim stilom gradnje iz vremena njenog nastanka. Napravljena je u doba austrougarske uprave Bosnom i preživjela je sve nedaće koje su je snašle, zajedno sa njenim gradom. Bila je vlasništvo poduzetnika i trgovca Pepa Anaigla, koji je u toj zgradi imao dućan, ali je ujedno bila i kuća u kojoj je stanovao. Inače, obitelj Anaigla se, u Gradačcu, prvi put pojavljuje 1884. godine što se vidi iz tadašnjeg registra zanatskih i trgovinskih radnji u kojem su objavljena sva imena poduzetnika, među kojima se nalazi i ime Josipa Anaigla. Godine 1915., kao obrtničar i proizvođać šljivovice se pojavljuje Josef Aneigel. Moguće je da se radi o istoj osobi.
No, vratimo se našoj zgradi i recimo da je poslije Drugog svjetskog rata, sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća, služila kao sjedište OK SKJ. Jedno vrijeme je bila napuštena, da bi ponovo zablistala svojim sjajem 2007. godine, kada je renovirana i kad su u nju smještene općinske službe gruntovnice i katastra. Pominjući ove dvije institucije, koristim priliku da kažem kako i one potiču iz perioda austrougarske uprave Bosnom.
Austrougarska je imala namjeru izvršiti agrarnu reformu, ali se ona nije mogla sprovesti bez premjeravanja zemljišta i uvođenja katastra. Premjer zemljišta je trajao od 1880. do 1884. godine, a uspostavljanje gruntovnih knjiga završeno je 1888. godine. Na pitanje, kakva je razlika između katastra i gruntovnih knjiga, najkraći odgovor bi mogao glasiti ovako: Zemljišne knjige pokazuju ko je vlasnik pojedinih nekretnina i ko ih može prodati, a katastar pokazuje ko pojedine nekretnine drži u posjedu i ko je dužan da na njih plaća porez. Kategorije vlasništva i posjedovanja se provlače još iz turskog doba. Naime, begovi i drugi veleposjednici su bili vlasnici zemlje i mogli su je prodavati ili izdavati pod zakup, a lica koja su primala tu zemlju pod zakup, stupali su u posjed i zvali su se posjednici, odnosno, kmetovi. Čini se da ponovo dolazi vrijeme veleposjednika, a samim tim i kmetova, ali to je već politika i nećemo o njoj, jer mi smo ovdje radi znamenitosti našeg Gradačca, koje nas čekaju da ih otrgnemo od zaborava.

Tekst napisao, Mirza Avdičević

2 komentara

Komentariši